Ujedinjuju ih zidovi na granicama zbog migranata i zatvaranje pred izbjeglicama koji bježe od ratova, gladi i klimatskih promjena; zidovi koje Evropska komisija ne želi finansirati iz budžeta EU.

Nosi ih autoritarni zanos, žele kontrolu pravosuđa, ujedinjeni su u borbi protiv prava žena i LGTBI grupa, čak i uz rizik gubitka novca iz evropskih fondova.

To su samo neke od karakteristika evropske ekstremne desnice, čiji su se najviši predstavnici nedavno sastali u Varšavi. Poljska vladajuća stranka PiS bila je domaćin sastanka nekoliko evropskih stranačkih čelnika, među kojima su bili Španac Santiago Abascal (Vox), mađarski premijer Viktor Orban (Fidesz, izbačen iz EPP-a) i čelnica francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen. Nisu uspjeli u Varšavu dovesti Italijane Mattea Salvinija kao i predstavnika još jedne talijanske desničarske partije, Fratelli d'Italia, Giorgia Melonija.

Pred početak tog varšavskog sastanka procurila je vijest kako će se ove stranke ujediniti u novi klub u Evropskom parlamentu, koji bi imao 113 mjesta i postao treća po snazi parlamentarna grupa. U saopćenju nakon sastanka stoji da će aktivno raditi na koordinaciji stajališta i glasanju u Strasbourgu i Bruxellesu. Novi sastanak najavili su "za par mjeseci" u Madridu.

Tada se očekuje dolazak i Mattea Salvinija koji gaji dobre i srdačne odnose sa Vladimirom Putinom. Njega, Putina, pak poljska vlada optužuje da podržava bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka u graničnoj krizi koju proživljavaju te dvije zemlje.

Salvini je u dobrim odnosima sa Viktorom Orbanom (Fidesz), čija je sgtrankja izbačena iz porodice evropskih narodnjačkih stranaka. Poljaci sumnjičavo gledaju na Orbana zbog Orbanove prevrtljivosti u odnosima s Kremljom.

A to se događa i s Le Pen, starom Salvinijevom saveznicom, takođe u dobrim odnosima s Rusijom.

Nova evroposka desnica ima mnogo razlika ali ono što im je zajedničko jeste njihov nacionalistički suverenitet. "Samo suverene institucije država imaju puni demokratski legitimitet", potvrđuje zajednička deklaracija potpisana u Varšavi.

"Evropske institucije ne uživaju isti legitimitet i stoga bi trebale igrati podređenu ulogu u političkoj arhitekturi nacionalnoj državi", napisali su, u skladu s odlukom poljskog Ustavnog suda, čiji legitimitet Bruxelles ne priznaje jer je kontroliran od strane Izvršne vlasti.

"Suverenitet" i "ilegalna imigracija" dvije su tačke za koje potpisnici deklaracije kažu da ih dijele. Kao i odbijanje nošenja maske ili održavanja distance u zatvorenim prostorima unatoč pandemiji koronavirusa.

O tome šta misle o muslimanima odavno je poznato. To je ovih dana samo potvrdio Viktor Orban, rečenicom iz usta njegovog glasnogovornika.