Rusija često ističe "neograničeno" partnerstvo s Kinom - izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini pri jednom od već brojnih susreta Vladimira Putina i Xi Jinpinga, no ti odnosi postaju sve jednostraniji..
Iako je prošle godine volumen bilateralne trgovine nešto pao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz robe u Kinu gotovo se udvostručio od februara 2022., kada je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu.
Godine 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od 129 milijardi dolara pri čemu se velika većina odnosi tek na rudna bogatstva - na sirovu naftu, ugalj i prirodni plin, sve to prodano Kini uz znatne popuste.
Centar za istraživanje energije i čistog zraka izračunao je da je Kina od početka rata nabavila fosilana goriva iz Rusije u vrijednosti više od 372 milijarde dolara. To je Moskvi od ključnog značaja u nabavi deviza za finansiranje vojske, uprkos zapadnim sankcijama.
S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, opskrbljujući je mašinama, elektronikom i vozilima koji su zamijenili zapadne dobavljače nakon njihova povlačenja s ruskog tržišta.
Iako se Peking suzdržava od direktne isporuke oružja i vojne opreme Rusiji, Kina je isporučila robu dvostruke namjene u vrijednosti više milijardi dolara — proizvode i tehnologiju civilne upotrebe koji imaju i vojnu primjenu. Time se također održava rad ruske odbrambene industrije, piše Deutsche Welle.
Ova posjeta Kini je zapravo bila proslava 25. godišnjice sporazuma o saradnji te dvije zemlje, ali još prije 25 godina je to bio sporazum između donekle ravnopravnih, sad Moskva sve više ovisi o kineskim prioritetima.
Zapadne sankcije, uvedene od 2022. koje su vremenom postajale sve oštrije, presjekle su Rusiji neposredni pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija i saveznici zabranili su izvoz poluvodiča, mikroelektronike, preciznih alatnih mašina i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.
Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. osigurala skoro 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.
Nabavka opreme poput alatnih mašina za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija mora koristiti složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više u odnosu na cijene koje je plaćala prije nego što je povela rat.
Peking je, prema izvještajima Bloomberga, Rusiji također omogućio pristup obavještajnim podacima promatranja Zemlje, satelitskim snimkama za vojne potrebe i dronovima.
Kineska tehnologija omogućila je Rusiji da održi pa čak i poveća proizvodnju projektila, dronova i drugog oružja te tako očuva ratnu ekonomiju.
Nakon izbijanja rata u Ukrajini, SAD, EU i saveznici isključili su velike ruske banke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT i zamrznuli skoro 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske centralne banke u inostranstvu.
Time je globalni finansijski ssistem u kojem dominira dolar, također pretvoren u sredstvo protiv Kremlja, a transakcije u dolarima i eurima su postale rizične ili nemoguće.
Uvedene su i sekundarne sankcije koje su bankama, kompanijama i pojedincima širom svijeta stvarale dodatni pritisak ako bi nastavili poslovati s ruskim partnerima pod sankcijama.
Kao odgovor, Moskva i Peking ubrzali su proces udaljavanja od dolara i okretanja vlastitim valutama. Prema ruskom ministru finansija Antonu Siluanovu, do kraja prošle godine više od 99 posto međusobne trgovine obračunavalo se u rubljima i juanima.
Taj trend dodatno potiče grupa BRICS, koja zagovara obračune u nacionalnim valutama među svojim članicama, a razmatrala je i uvođenje zajedničke valute.
Takva "juanizacija“ stvara i nove ovisnosti. Rusija se povremeno suočava s manjkom juana, višim troškovima zaduživanja i mora prihvaćati jaču pregovaračku poziciju Pekinga.
Kina ne nastoji preko noći zamijeniti dolar, ali šira upotreba juana povećava njen globalni ekonomski utjecaj. Države koje trguju ili se zadužuju u juanima sve su čvršće vezane uz kinesku ekonomiju i politiku.
Mnogi analitičari odnosa Rusije i Kine smatraju da će kineski utjecaj na Moskvu u idućim godinama dodatno rasti. Tokom ove posjete Putin je htio dogovoriti i nove projekte plinovoda koji bi dodatno ojačali ruske izvozne prihode i kinesku energetsku sigurnost.
Čini se kako to Pekingu odgovara - povećanje kapaciteta naftovoda i plinovoda prema Kini "znatno bi povećalo energetsku sigurnost Pekinga u slučaju krize oko Tajvana“, napisao je na platformi Substack Joseph Webster iz Atlantic Councila.
Kremlj posebno želi dovršiti projekt plinovoda Snaga Sibira 2, koji bi preko Mongolije mogao u Kinu godišnje isporučivati do 50 milijardi kubnih metara plina. Projekat je godinama na čekanju zbog sporova u vezi cijene i tehničkih pitanja.
Kineski interes za pouzdanu opskrbu energijom kopnenim putem je još veći nakon blokade Hormuškog tjesnaca tokom rata s Iranom. No, u posjeti Putina Pekingu je potpisano dvadesetak novih sporazuma o saradnji - ali opet nije došlo do pomaka u projektu Snaga Sibira 2.
Jer takav projekat treba Putinu, ali Xi lako može još čekati bolje uvjete za isporuku ovog ruskog plina, a ne želi niti postati previše ovisna samo o jednom izvoru.
Sastanak Putina i Xija dolazi ujedno svega nekoliko dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu tokom kojeg su Washington i Peking pokušali stabilizirati odnose u području trgovine, tehnologije i globalnih pitanja nakon nekoliko napetih godina.
Poboljšanje odnosa između SAD i Kine ne bi išlo u korist Putinu. Time bi se smanjio kineski interes za potpuno svrstavanje uz Rusiju protiv Zapada. A Peking je i pred Trumpom i sad sa Putinom jasno pokazao - ono što je Kini daleko na prvom mjestu su njezini vlastiti globalni ekonomski i svaki drugi interesi.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh