Odnosi između Berlina i Moskve pali su na najnižu tačku od Hladnog rata nakon što su njemačke vlasti zvanično optužile Rusiju za pokušaj sabotaže dronovima na aerodromu Leipzig/Halle, označavajući incident kao akt državnog terorizma. Kao odgovor, Njemačka je naredila zatvaranje posljednjeg preostalog ruskog konzulata na svojoj teritoriji i prekinula ključne kulturne veze, dok je Kremlj uzvratio optužbama za provokaciju i najavio srazmjerne kontramjere, uvodeći dvije evropske sile u otvorenu diplomatsku konfrontaciju.

Hronologija događaja koji su doveli do eskalacije započela je 4. augusta, kada su njemačke bezbjednosne službe u sigurnosnoj zoni aerodroma Leipzig/Halle, u neposrednoj blizini parkiranih ukrajinskih teretnih aviona, pronašle dron opremljen improvizovanom eksplozivnom napravom. Prema navodima istražitelja, do detonacije nije došlo isključivo zbog tehničke neispravnosti detonatora. Slučaj je dobio na težini kada su se pojavile sumnje da je to bio samo dio šire operacije. Istražitelji su povezali ovaj incident sa sudarom drugog drona i teretnog aviona kompanije DHL u blizini aerodroma, dok je treći dron, također napunjen eksplozivom, lociran desetak dana kasnije. Njemački mediji, pozivajući se na izvore iz istrage, objavili su da su identifikovana dvojica osumnjičenih direktno povezanih s ruskim obavještajnim službama. Jedan je opisan kao muškarac rođen u Rusiji s letonskim pasošem, zadužen za logističku koordinaciju, dok je drugi državljanin Bjelorusije koji posjeduje i ruski pasoš.

Zvanični Berlin nije dugo čekao s reakcijom. Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul istupili su sa zajedničkom izjavom u kojoj su nedvosmisleno proglasili Rusku Federaciju odgovornom za napad. Incident su okarakterisali ne kao izolovani čin, već kao dio sistemskog "hibridnog ratovanja" i državnog terorizma s ciljem narušavanja ključne evropske logističke infrastrukture. Odmah su uslijedile oštre i konkretne protivmjere. Naređeno je hitno i trajno zatvaranje Generalnog konzulata Rusije u Bonnu, posljednjeg ruskog diplomatskog predstavništva u Njemačkoj izvan ambasade u Berlinu, koji je već obustavio sve konzularne aktivnosti. Istovremeno, raskinut je dugogodišnji ugovor o zakupu prostora za "Ruski dom", centar za nauku i kulturu u srcu Berlina, a cjelokupnom osoblju naloženo je da napusti zemlju. Vlada je najavila i drastično pooštravanje kontrola ulaska za sve državljane Rusije, kao i pokretanje inicijative unutar Evropske unije za uvođenje novog paketa sankcija usmjerenog protiv pojedinaca povezanih s ovim slučajem i takozvane ruske "flote iz sjenke". Podrška Njemačkoj stigla je promptno od saveznika, šef NATO-a Mark Rutte i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izrazili su punu solidarnost i osudili, kako su naveli, ruske pokušaje zastrašivanja i destabilizacije.

S druge strane, Kremlj je sve optužbe odbacio s indignacijom, nazivajući ih "izmišljotinama" i "namjernom provokacijom". Ruski predsjednik Vladimir Putin lično je komentarisao situaciju, izjavivši da Berlin "pravi ozbiljnu grešku koja je u suprotnosti s fundamentalnim interesima njemačkog naroda" i optužio njemačku stranu da podmeće dokaze kako bi neosnovano okrivila Moskvu. Njegov portparol, Dmitrij Peskov, bio je još direktniji, poručivši da "Njemačka otvoreno ide putem dalje eskalacije odnosa" i naglasivši da Berlin nije predstavio "nikakve uvjerljive dokaze" koji bi potkrijepili tako ozbiljne optužbe. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prešlo je s riječi na djela, hitno pozvavši na razgovor njemačku otpravnicu poslova u Moskvi, Beate Finke, kako bi joj uručilo oštar protest. Portparolka ministarstva, Maria Zaharova, zaključila je zvaničnu reakciju Moskve nedvosmislenom prijetnjom: "Ove antiruske odluke Berlina neće ostati bez posljedica. Uslijedit će srazmjeran odgovor." Time je lopta prebačena nazad u dvorište Berlina, a prostor za diplomatsko rješenje sveden na minimum, ostavljajući odnose dviju država u stanju neizvjesnosti i na ivici dalje eskalacije.