Američki predsjednik Donald Trump će donijeti odluku o uključenju SAD-a u sukob Irana i Izraela u naredne dvije sedmice, saopćila je Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće.
Kako je dodala, na osnovu "značajne šanse za pregovore koji se mogu, ali i ne moraju desiti" s Iranom u bliskoj budućnosti, Trump će donijeti odluku "da li će se uključiti ili ne" u naredne dvije sedmice.
Karoline Leavitt quotes President Trump in a new statement saying that based on the "substantial chance of negotiations that may or may not take place" with Iran in the near future, he will make his decision "whether or not to go" in the next two weeks.
— Kaitlan Collins (@kaitlancollins) June 19, 2025
Američki ministar odbrane Pete Hegesth odbio je otkriti bilo kakve informacije o mogućim američkim vojnim operacijama protiv Irana. O tome je šef američke odbrane svjedočio i pred Capitol Hillom, a sam Kongres je podijeljen o tome treba li predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump dobiti odobrenje zastupnika prije bilo kakvog napada.
Stav demokrata
Ministar odbrane isključio je sva javna pitanja o potencijalnom napadu na Iran, kazavši kako je "većina onoga što mogu reći za povjerljivo okruženje".
Ustav SAD-a Kongresu daje isključivo pravo na odobravanje rata. U Zastupničkom domu i u Senatu donesene su rezolucije prema kojima Trumpu treba odobrenje Kongresa za upotrebu sile prema Iranu.
- Od samog početka ove države praksa je, ako se na bilo koji način kreće u ofanzivu, dobiti odobrenje Kongresa - rekao je demokratski zastupnik Tim Kaine.
No, neki u Kongresu kažu da predsjednik ima pravo samovoljno napasti iranska nuklearna postrojenja i navode historijski presedan.
- Predsjednici iz obje stranke provodili su pravo na ‘ograničene udare’ bez odobrenja Kongresa. Ako su ograničeni, ja to podržavam - kaže republikanski zastupnik u Kongresu Mike Lawler.
Raniji presedani
Američki predsjednici odavno zaobilaze Kongres kako bi vodili ratove, a načelo odobrenja derogirano je još 2001. kada su i republikanci i demokrate proširili prava predsjednika za ono što su zvali “ratom protiv terorizma Al-Qaide i Saddama Husseina”.
Predsjednik Barack Obama je, također, koristio iste mehanizme u Somaliji, Siriji i Jemenu. On je proširio djelovanje i specijalnim akcijama na one koje je njegova administracija nazvala teroristima.
Kongres nije pitan ni za djelovanje u Libiji, a sve bi to Trumpu moglo biti adut i za ovaj presedan.
Očekuje se kako će se naredne sedmice raspravljati o pokušajima ponovnog potvrđivanja ustavnog primata Kongresa, kada je riječ o ratu. Potezanje veta se ne očekuje, ali barem će biti prilika da se procijeni spremnost Kongresa da se zauzme za sebe.
Trump se u četvrtak ljutito distancirao od izvještaja u kojem se sugerira da je već odobrio planove napada prema kojima bi se SAD pridružile izraelskim udarima na Iran.
- Wall Street Journal nema pojma šta mislim o Iranu! - naveo je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Nije precizirao na koje je tačno izvještaje odgovorio svojom objavom, ali je Journal u srijedu izvijestio da je američki predsjednik rekao visokim zvaničnicima da je odobrio planove za napad na Iran, ali da još nije dao konačnu naredbu za njihovo provođenje.
Trump čeka da vidi hoće li Iran odustati od svog nuklearnog programa, tvrdi ista medijska kuća, pozivajući se na anonimne osobe upoznate s tim pitanjem. Navodi se da je teheranski pogon za obogaćivanje urana Fordo, zakopan duboko ispod planine, potencijalna meta, ali da bi za napad na njega bilo potrebno najmoćnije oružje u američkom arsenalu.
Ranije u srijedu, Trump je novinarima rekao da još nije odlučio hoće li ovlastiti vojsku da se pridruži izraelskoj tekućoj kampanji protiv Irana.
- Ni ja ne želim da se borim. Ne tražim da se borim. Ali ako je to izbor između borbe i toga da oni imaju nuklearno oružje, morate učiniti ono što morate, a možda se nećemo morati boriti - rekao je u Ovalnom kabinetu.
- Imam ideje šta da radimo. Volim donijeti konačnu odluku sekundu prije nego što dođe vrijeme za to - dodao je.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh