Kasno sinoć po našem vremenu Sjedinjene Američke Države su sa Meksikom i Kanadom postigle dogovor o zaustavljanju nametanja carina od 25 posto na mjesec dana.

- Imali smo dobar razgovor s predsjednikom Trumpom, uz veliko poštovanje prema našoj naciji i suverenitetu - rekla je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum. Američki predsjednik potvrdio je dogovor s Meksikom, a potom je razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom. Pregovori će započeti kako bi se pokušao postići sporazum o izbjegavanju carina u roku od mjesec dana. Trump bi trebao razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u sljedeća 24 sata.

Meksička predsjednica najavila je da će njezina vlada odmah rasporediti 10.000 agenata Nacionalne garde da zaustave trgovinu drogom, posebice fentanilom, dok je Washington predan borbi protiv ilegalne trgovine vatrenim oružjem. Sporazumi su iznenađenje i dogovoreni su uoči jedne od najgorih kriza s kojima su se bilateralni odnosi između Sjedinjenih Država i njima susjednih zemalja suočili u desetljećima i dok su svi dotjerivali posljednje detalje kako bi krenuli u trgovinski rat.

- Upravo sam imao dobar razgovor s predsjednikom Trumpom - tvitao je kanadski premijer Justin Trudeau.

- Kanada provodi naš granični plan vrijedan 1,3 milijarde dolara, ojačavajući granicu novim helikopterima, tehnologijom i osobljem, poboljšavajući koordinaciju s našim američkim partnerima i povećavajući resurse za zaustavljanje protoka fentanila. Gotovo 10.000 osoblja na prvoj liniji radi i radit će na osiguranju granice. Osim toga, Kanada preuzima nove obveze da imenuje cara fentanila, označit ćemo kartele teroristima, nadzirat ćemo granicu 24/7, pokrenut ćemo zajedničku kanadsko-američku udarnu snagu za borbu protiv organiziranog kriminala, fentanila i pranja novca. Također sam potpisao novu obavještajnu direktivu o organiziranom kriminalu i fentanilu, a mi ćemo je podržati s 200 milijuna dolara. Predložene tarife bit će suspendirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno - objasnio je.

Od januara do novembra 2024. Sjedinjene Države uvezle su robu u vrijednosti od 466,6 milijardi dolara iz Meksika, kupile robu u vrijednosti od 337,2 milijarde dolara iz Kanade i uvezle robu u vrijednosti od 401,4 milijarde dolara iz Kine. Najveći trgovinski deficit u tom je razdoblju bio s Kinom, 270,4 milijarde dolara, a slijede Meksiko (157,2 milijarde dolara) i Kanada (55 milijardi dolara). Trump je više puta preuveličao te brojke i lažno ih prikazao kao subvencije.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je u petak carine od 25 posto za Meksiko i Kanadu te 10 posto za Kinu, pozivajući se na vanredne ovlasti iz razloga nacionalne sigurnosti. Budući da njegovi susjedi ne čine dovoljno u borbi protiv trgovine fentanilom ili ilegalne imigracije, tarife su se trebale primjenjivati ​​od danas.

Prije nego što je objavljena vijest o odgodi primjene carina, tržišna kretanja na svjetskim berzama pokazala su se kao odraz neizvjesnosti oko Trumpove ekonomske i diplomatske politike i utjecaja koji najveća ekonomija na planetu ima na ostale. Nesigurnost koja se ne može razumjeti bez uključivanja u jednačinu ideološke rasprave o carinama koja trenutno postoji unutar američke vlade i u samoj Bijeloj kući.

Ovaj potez, koji posebno pogađa Meksiko i Kanadu, ostavio je u nedoumici ekonomiste i analitičare širom svijeta koji su računali na taktičniju i postupniju upotrebu tarifnog rata od strane Trumpa. I, naravno, nisu očekivali da će prve biti pogođene dvije zemlje tako ekonomski integrirane sa SAD-om, niti da će carine koje su im najavljene premašiti one za Kinu, zemlju koja bi se ekonomski mogla smatrati strateškim suparnikom, geopolitički i vojno gledano.

Nadalje, upravo je Trump tokom svog prvog mandata potpisao sadašnji trgovinski sporazum USMCA s Meksikom i Kanadom, koji je zamijenio NAFTA-u. Međunarodni pakt koji je Washington jednostrano razbio u posljednja 72 sata i koji prijeti da bude prvi u lančanoj reakciji koja će završiti globalnim trgovinskim ratom.

Kanada je najavila carine na američke proizvode s izvozom vrijednim 20 milijardi dolara i priprema drugu listu od 85 milijardi. Meksiko i Kina kazali su da će odgovoriti, a sama Evropska unija, uvidjevši da se rizik približava, najavila je preko glasnogovornika da će "odlučno odgovoriti na carine nametnute nepravedno ili proizvoljno". U ponedjeljak su se šefovi država i vlada 27, od kojih su mnogi članovi NATO-a, sastali u Briselu kako bi razgovarali o zajedničkoj sigurnosti i odbrani, nakon što je Trump zatražio da partneri u savezu povećaju izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a. Strah ih je da će, ako to ne učine, američki predjednik koristiti carine.

Trumpov potez izazvao je burne reakcije tokom vikenda. U izvještaju FX odjela Deutsche Banke navedeno je u nedjelju da smo suočeni s "najvećim trgovinskim šokom od kolapsa Bretton Woodsa", misleći na obustavu konvertibilnosti zlata u dolare koju je 1971. najavio Richard Nixon, što je zapravo protraćilo monetarni sistem s fiksnim kursem stvoren nakon Drugog svjetskog rata.

Analitičar njemačke banke upozorava da su ove mjere pet puta veće po učinku od svih kaznenih mjera donesenih protiv tih zemalja u cijelom njegovom prvom mandatu: "Za Meksiko i Kanadu vidimo ovaj trgovinski šok, ako se održi tokom vremena, s puno većim utjecajem u ekonomskoj veličini od Brexita za Ujedinjeno Kraljevstvo."

Potez su kritikovali i uvodnici najutjecajnijih svjetskih finansijskih novina. Wall Street Journal nije oklijevao nazvati ga "najglupljim trgovinskim ratom u historiji", a Financial Times je istaknuo "apsurdnost" mjera. Više diplomatski, najveća američka udruga poslodavaca, Privredna komora, upozorila je da, iako je Trump u pravu kada pokušava ojačati granice i boriti se protiv drame s fentanilom, mjere koje je usvojio "neće ispraviti nijedno od njih i samo će učiniti cijene skupljima za američke porodice".

Poljoprivredno-prehrambeni i automobilski sektor dva su udžbenička primjera onoga što će se dogoditi. U prvom slučaju, 90 posto avokada kojeg se konzumira u SAD-u dolazi iz Meksika. U drugom, procjenjuje se da dijelovi i komponente automobila proizvedenog u Sjevernoj Americi prelaze granice Meksika, Kanade i SAD-a najmanje šest puta. O sirovinama da i ne govorimo. Kanada je glavni inozemni dobavljač energije u SAD-u, izvozeći naftu (1,4 milijarde barela u 2023), prirodni plin i električnu energiju. U slučaju sirove nafte, ona predstavlja 60 posto američkog uvoza.

Upravo zbog toga ima toliko znakova nerazumijevanja u vezi s Trumpovim carinama: iako je američki predsjednik tokom svoje kampanje obećao povećanje poreza na strane proizvode, obećao je i sniženje cijena. Larry Summers, ministar finansija u Clintonovoj administraciji, rekao je da su carine "samonanesena rana" i predvidio da bi "CPI mogao porasti do 1 posto u slijedećih devet mjeseci".

Ali nema potrebe obraćati se ekonomistima koji se poistovjećuju s Demokratskom strankom. Čak je i Trumpov ministar finansija u drugom mandatu, upravnik hedge fondova Scott Bessent, prije godinu dana napisao ulagačima da su "carine inflacijske i da će ojačati dolar; teško da je to dobar prvi korak prema američkoj industrijskoj renesansi". Bessent, koji je preuzeo dužnost 28. januara, uvjeravao je 2024. da će "tarifni pištolj uvijek biti napunjen i na stolu, ali će vrlo rijetko biti korišten". Bessent je dio grupe ekonomista koji okružuju Trumpa i koji ga savjetuju o taktičkoj upotrebi carina.

No da bismo razumjeli odluku stanara Bijele kuće, moramo se osvrnuti na teorije druge grupe ekonomista, koji doista tvrde da one mogu imati blagotvoran učinak. A među njima je i Stephen Miran, izabrani predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće. Sa 41 godinom i doktoratom ekonomije na Harvardu, Miran brani tezu da postoji optimalna tarifa, koja koristi privredi koja ih usvoji. To bi bilo 20 posto, a u nekim slučajevima moglo bi doseći 50 posto. Problem s njegovom teorijom je u tome što ne samo da je riječ o manjinskoj teoriji, već on sam tvrdi da ju je vrlo teško primijeniti u stvarnom životu i da zahtijeva da komercijalni partneri kojima su tarife nametnute ne primjenjuju carine zauzvrat u znak osvete.

Sve to nije zaustavilo Trumpa, on je napisao na društvenoj mreži Truth Social da bi carine "mogle uzrokovati bol" američkim građanima u prvim fazama mjera, ali da će "cijena koju treba platiti biti vrijedna toga."

Ostaje pitanje koja je nagrada na kraju puta. S obzirom na skepticizam da carine mogu okončati trgovinu fentanilom ili ilegalnu imigraciju, cilj na koji se američki predsjednik poziva može biti samo industrijska renesansa zemlje o kojoj je govorio i Bessent. Mjere koje Trump donosi upravo su one koje je savjetovao prije dvanaest mjeseci i, primijenjene do krajnjih granica, vode zemlju u autarkiju, ekonomski sistem s vrlo visokim troškovima u sve globaliziranijem i digitalno povezanijem svijetu. Čini se da Trump ne misli isto.

- Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo proizvoditi vlastite automobile i imamo više drva nego što bismo ih ikada mogli iskoristiti - rekao je na svom profilu na istoj društvenoj mreži.

Tržišta se još sjećaju berzovnih padova tokom Trumpovog prvog tarifnog rata 2018. Jednu od rijetkih nada za vikend je ponudio Goldman Sachs. Prema toj američkoj investicijskoj banci, učinci Trumpovih mjera mogli bi biti toliko nepovoljni da je "vrlo vjerojatno da će carine biti samo privremene" i da će Bijela kuća iskoristiti neodređenost optužbi protiv Meksika i Kanade kako bi nekako kazala da je već postignut dovoljan napredak da opravda njihovu eliminaciju ili, barem, značajno umjerenje. Ako se to postigne, Kanada i Meksiko moći će se vratiti u ekonomsku normalu. Ostatak svijeta nije posve siguran. AGENCIJE, EL PAIS, EL CONFIDENCIAL