U ponedjeljak, 13. septembra 2021. godine, počeo je u Hrvatskoj popis stanovništva koji se prvi put u jednoj fazi održava i digitalnim putem. Popis stanovništva trajat će od 13. 9. do sredine oktobra, tačnije, njegova online faza do 27. 9., nakon čega slijedi klasično terensko popisivanje. Za sve nacionalne manjine u Hrvatskoj popis stanovništva jedan je od najbitnijih događaja jer se, sukladno statistici, prema popisu stanovništva određuje opseg budućih prava nacionalnih manjina. Posebno je to izraženo u Hrvatskoj, gdje pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo izabrati 8 predstavnika u Hrvatskom saboru. Navedeno dakako vrijedi i za bošnjačku nacionalnu manjinu, koje je na posljednjem provedenom popisu stanovništva 2011. godine bilo 31.479, što je predstavljalo blizu 1 posto ukupnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj.
Međutim, zanimljivo je kako se više od 9.000 ljudi izjasnilo kao Muslimani u nacionalnom smislu te je primijećen trend izjašnjavanja pod odrednicom Hrvati islamske vjeroispovijesti, što je u brojkama predstavljalo oko 10.500 ljudi. Zbog svega navedenog, veliki je bio pritisak na Bošnjacima u Hrvatskoj da pripreme i odrade kampanju koja će u najmanju ruku očuvati spomenute brojke ili promijeniti trendove. Stvari, kako to obično biva, nisu krenule baš najbolje. Hrvatsku su pogodili potresi i snažan gospodarski pad zbog propale sezone uslijed pandemije virusa korona, te su finansijska sredstva za rad organizacija nacionalnih manjina svedena na minimum, izuzev organizacija koje se finansiraju od strane Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH.
U takvoj situaciji Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u septembru 2020. godine pozvalo je sve organizacije s područja Zagreba i Zagrebačke županije na formiranje radnog tijela koje će biti zaduženo za pripremu aktivnosti povodom popisa stanovništva. Odaziv je bio stopostotan, međutim, s vremenom su otpale organizacije koje nisu pokazale veći interes za rad na aktivnostima povodom popisa stanovništva. S druge strane, kormilo su preuzeli Armin Hodžić kao predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Adis Keranović kao predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, uz podršku ostalih organizacija.
Unatoč dobroj volji, najveći problem bio je finansijske prirode, jer provođenje bilo kakve kampanje nemoguće je bez barem minimalne finansijske zaleđine. U tom dijelu najveću ulogu odigrao je Armin Hodžić, kojeg hrvatski mediji nazivaju prvim čovjekom kampanje, a koji je putem Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Bošnjačkog nacionalnog vijeća RH, čiji je predsjednik, ishodio respektabilan broj donacija, kako institucionalnih, tako i privatnih. Iz Bosne i Hercegovine značajnu pomoć pružila je Fondacija “Alija Izetbegović”, kao i Stranka demokratske akcije BiH, koje su jedine institucije iz Bosne i Hercegovine koje su pružile direktnu i konkretnu pomoć u realizaciji kampanje za popis stanovništva u Hrvatskoj. Nakon što je zatvoreno finansijsko pitanje, moralo se prijeći na konkretizaciju forme i sadržaja kampanje jer su donacije realizirane krajem augusta i početkom septembra. Tu ponovno na scenu stupaju ponajviše Hodžić i Keranović, koji žurno i dinamično donose akcijski plan s ciljem podizanja nacionalne svijesti Bošnjaka.
U tom smislu, Hodžić je angažirao istaknutog PR stručnjaka Borisa Maleševića, koji je nekoć radio za Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Milana Bandića i cijeli niz istaknutih javnih ličnosti. Malešević je osmislio kampanju koja ima za cilj ukazati na nelogičnost raznih trendova izjašnjavanja poput Hrvat islamske vjeroispovijesti, Musliman ili Bosanac. Na objavljenim plakatima osvanuo je natpis: “Josip će se izjasniti kao Hrvat. Dušanka će se izjasniti kao Srpkinja. Što će reći Emir?” Kampanja obuhvata sve razine oglašavanja, kao i distribuciju velikog broja reklamnih materijala. Upravo je ova kampanja pokazala i zavidnu razinu jedinstva kada je riječ o Bošnjacima u Hrvatskoj jer su četiri najveće organizacije na području Zagreba i Zagrebačke županije potpisale sporazum o saradnji uoči početka popisa stanovništva. Isto tako, za početak popisa napravljena je zajednička pres-konferencija na kojoj je sudjelovao veliki broj medija, moglo bi se reći, i iznenađujuće veliki s obzirom na aktualni položaj Bošnjaka u RH. Prve reakcije ljudi na društvenim mrežama su i više nego pozitivne, energije, što daje i budi nadu kako će se popraviti statističke brojke kada je riječ o Bošnjacima u Hrvatskoj. Za komentar na temu kampanje za popis stanovništva kontaktirali smo i Armina Hodžića, inicijatora aktivnosti povodom popisa stanovništva s upitom o toku aktivnosti i budućim planovima.
“Iza nas je poprilično zahtjevno razdoblje u kojem smo intenzivno radili da bismo uspjeli realizirati ovu kampanju, koja je od iznimnog značaja za nas. Ritam rada bio je doista nevjerovatan i ne pamtim kada sam veći trud u nešto uložio kao što je bio slučaj s ovom kampanjom. Zbog toga sam izuzetno zadovoljan i sretan kada vidim da Bošnjaci prepoznaju taj trud i kada naša kampanja daje konkretne i vidljive rezultate. Također, iskoristio bih priliku da se zahvalim Fondaciji 'Alija Izetbegović' i Stranci demokratske akcije BiH na konkretnoj pomoći bez koje ne bismo mogli realizirati ovu kampanju”, rekao je Hodžić.
