Državna imovina Bosne i Hercegovine službeno je pod zabranom raspolaganja. To se odnosi na perspektivnu i neperspektivnu vojnu imovinu, osim one koja se izuzuma od privremene zabrane, potrebna za odbranu, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.

Perspektivna vojna imovina mora biti uknjižena na državu, što je zahtjev NATO-a, dok se neperspektivna također ne smije koristiti bez, odnosno njom raspolagati bez državnog zakona.

Dakle, bez obzira što su neke čestice vojne imovine proglašene neperspektivnima, to ne daje za pravo jedinicama lokalne samouprave da njom raspolažu.

U praksi su se dešavale situacije gdje su općine ili entiteti, knjižili imovinu na sebe, davali je u zakup, koncesiju ili na korištenje trećim licima. 

Politička realnost govori u prilog tome da općine faktički raspolažu imovinom i da se radi o nekoj vrsti prećutne prakse u Bosni i Hercegovini, uprkos tome što je država titular, a raspolaganje bez državnog zakona sporno. To znači da svako davanje takve imovine trećim licima može biti pravno osporeno.

Općina Stari Grad

Prostor Kasarne Faletići dat je u zakup kompaniji MIH INVEST d.o.o. Sarajevo po cijeni od 2.000 KM mjesečno za 168.000 kvadrata.

Radi se o projektu uspostave sportsko-rekreativne zone za koje je kompanija navodno već dostavila idejno rješenje koje prostor kasarne dijeli na nekoliko zona sa planiranom izgradnjom sportskih terena, zabavnih parkova i ugostiteljskih objekata.

Krajem prošle godine općina je krenula u projekat sanacije postojeće ceste unutar kasarne, a načelnik Irfan Čengić (SDP) istakao je:

"Nećemo graditi objekte niti pokretati bilo kakve aktivnosti koje zahtijevaju građevinske dozvole koje nije moguće dobiti, jer se radi o neperspektivnoj vojnoj državnoj imovini. Nećemo raditi kao oni koji se zaklinju u državnu imovinu, a zatim grade bez građevinskih i upotrebnih dozvola u kasarnama, ugrožavajući sigurnost ljudi zarad političke popularnosti pred izbore. U druge općine se ne miješamo, postoje nadležni koji trebaju voditi brigu o toj imovini".

Načelnik Čengić ignorira činjenicu da bez obzira na (ne)perspektivnost, vojna imovina se ne bi smjela dati pod zakup trećim licima i da se u konkretnom slučaju ne radi o problematiziranju građevinskih dozvola, već o zabrani raspolaganja koju je nametnuo visoki predstavnik.

Ranije je i predsjednik stranke iz koje dolazi Čengić, Nermin Nikšić komentirajući problematiku državne imovine, tvrdio da se radi o "nekim njivama".

Svakako da zapuštene, porušene kasarne treba dati na korištenje jedinicama lokalne samouprave, kako bi služile građanima i to nije sporno.

Sporno je što stranka iz koje Čengić dolazi ne koristi svoj kapacitet i u okviru Trojke na nivou BiH sa svojim partnerima ne radi na konačnom donošenju zakona o državnoj imovini BiH, kojom će državi biti vraćeno sve ono čime su, od rata do danas, svi raspolagali onako kako im je to odgovaralo.

Bez obzira na to šta je praksa, simbolički je svako djelovanje bez jasnog zakonodavnog okvira, izuzetno problematično jer pogoduje SNSD-u čiji su predstavnici doveli cijeli institucionalni okvir pred veliki izazov upravo po pitanju državne imovine.

"Nadam se skorom rješavanju pitanja državne imovine, kako bi se na nivou države konačno jasno definisao način upravljanja ovom i sličnom imovinom. Jer danas ona propada, a prostori ostaju neiskorišteni, na štetu svih građana", napisao je Čengić opisujući općinske radove u Kasarni Faletići.

Načelnik bi trebao sam sebe poslušati i pronaći drugu lokaciju za implementaciju svojih projekta, te tako stati u zaštitu države, sve dok se pitanje državne imovine konačno ne riješi.

Ukoliko se prvo uspostavi faktičko stanje na terenu, pa čeka odluka o potencijalnom korištenju ili raspolaganju državnom imovinom, svako ko pristaje na takvu igru radi isto što i SNSD.

Poštovati državu, znači pridržavati se propisa čak i kada nam se oni ne dopadaju.