Benjamín de Tudela, Franz Kafka, Albert Einstein, Bob Dylan, Maimonides, Groucho Marx, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Itzhak Perlman, Barbra Streisand, kralj David i David Ben Gurion neki su od raznolikih likova koje čovjek može pronaći u najvećem jevrejskom muzeju na svijetu.
Oko 4000 godina historije sintetizirano je na 7000 kvadratnih metara centra otvorenog u Tel Avivu nakon desetljeća planiranja i ulaganja od više od 85 miliona eura.
Uz sofisticirane tehnološke resurse, uključujući 21 interaktivni sistem i 40 filmova snimljenih za tu priliku, UNA-Muzej jevrejskog naroda objašnjava kulturu i historiju u svoj njihovoj složenosti i opsegu. "To je najcjelovitiji jevrejski muzej na svijetu i jedini koji govori o cijeloj historiji židovskog naroda od Biblije do danas sa svim njegovim zajednicama i kulturama", kaže njegov glasnogovornik Revital Blumenfeld.
Od Abrahama do Stevena Spielberga koji prolazi kroz Judejsko kraljevstvo, sjećanja na Sepharad, urnebesnih monologa Woodyja Allena i dobitnika Nobelove nagrade, posjetitelj obilazi historiju i kulturu na tri kata.
Posjeta počinje u sadašnjosti s trećeg kata nazvanog Mozaik: savremeni jevrejski identitet i kultura. "Ljudi različitog porijekla, vjerskih sklonosti ili seksualne orijentacije govore nam šta za njih znači biti Jevrej", komentira zamjenica direktora Dina Ergas Guez. "Muzej nastoji razbiti stereotipe i pokazati posjetitelju, bio on Jevrej ili ne, da jevrejski narod nije jednoličan i statičan blok".
Ističu se muzejski prostori rezervirani za jevrejski doprinos kulturi Istoka (na primjer, Egipćanka Leyla Murad, Iračanka Salima Murad i marokanka Zohra Al Fassia) i Zapada. Kolaž prikazuje univerzalne figure. “Neki na neki način izražavaju svoj jevrejski identitet, a drugi ne. Govorimo, na primjer, o Bobu Dylanu, Leonardu Cohenu, Lou Reedu, Billyju Joelu, Simonu & Garfunkelu ili Amy Winehouse », ističe Ergas.
Hollywood se ne može objasniti bez doprinosa imigranata Aškenaza. “Kažu, ne znam je li to šala ili je ozbiljno, da su Jevreji iz Europe koji su pobjegli od progona pomogli u pronalaženju onoga što danas znamo kao Hollywood, željeli su snimati filmove kako bi pronašli sretan kraj koji mnogi njihovi rođaci nisu imali. Zato gledamo mnoge ljubavne filmove sa sretnim završetkom, komedije... », dodaje ona.
Posjetitelj može sjesiti na repliku sofe iz serije Seinfeld i razmišljati o humoru koji je jedna od odrednica jevrejskog identiteta.
Uz citate o Jevrejima osoba poput Lava Tolstoya ili Jean-Paul Sartrea, prikazano je više od 500 originalnih predmeta, poput gitare Leonarda Cohena i Genea Simmonsa (Kissa), pisaće mašine Isaaca Bashevisa Singera, prvog izdanja Kafkine Metamorfoze, ogrlica sutkinje Ruth Bader Ginsburg, haljine modnog dizajnera Albera Elbaza pa čak i model Spielbergove lutke E.T.
Dio muzeja rezerviran je za kulturu Sefarda i tu se reprodukcije sinagoga i ulica nekadašnje Španije koje posjetitelju približavaju poeziju i mudrost Maimonidesa, Gabirola ili Nahmanidesa, kraljevstva koje je protjeralo Jevreje 1492. godine.
