Gdje prestaje korisna tehnologija, a počinje problem?

Nešto više od polovine američkih tinejdžera kaže da su koristili chatbotove za pomoć oko školskih zadataka, a 12 posto kaže da su dobili emocionalnu podršku. Više tinejdžera misli da će vještačka inteligencija biti pozitivna nego negativna za njih, prenosi Pew Research.

Više od polovine tinejdžera kaže da su koristili chatbotove za pretraživanje informacija (57 posto) ili dobijanje pomoći sa školskim zadacima (54 posto). A 47 posto kaže da su to učinili za zabavu ili razonodu.

Otprilike četiri od deset ispitanika kažu da koriste chatbotove za sažimanje članaka, knjiga ili videa ili kreiranje ili uređivanje slika ili videa. I otprilike svaki peti kaže da koristi chatbotove za dobijanje vijesti, prema istraživanju Pew Research Centra među američkim tinejdžerima u dobi od 13 do 17 godina. Zabrinutost zbog korištenja chatbotova za druženje mladih privukla je pažnju roditelja, zagovornika i zakonodavaca. Istraživanje pokazuje da neki tinejdžeri koriste chatbotove na ličnije načine: 16 posto tinejdžera kaže da su koristili chatbotove za ležerne razgovore, a 12 posto kaže da su koristili ove alate za dobijanje emocionalne podrške ili savjeta. Ipak, većina tinejdžera kaže da ne radi ove stvari.

U to ime, pitali smo i mlade u Bosni i Hercegovini da li i za šta najčešće koriste AI. Učenica srednje škole kazala nam je kako često koristi AI, a najviše kao ispomoć pri pisanju domaće zadaće štose podudara i sa američkim istraživanjem. Međutim, na pitanje "za šta najčešće koristi", odgovorila je kratko i jasno: "Za sve". Studentice sa kojima smo razgovarali, također, su potvrdile da chat koriste često, za mnogo toga. Od pisanja seminarskih radova, CV-ija pa do recepata za kuhanje, očitavanja nalaza i mnoge druge stvari. Većina ispitanika smatra da je AI pozitivna stvar jer olakšava svakodnevni život i pomaže da se sve nedoumice riješe na dosta brz način. Međutim, ima i onih u manjini koji smatraju da je umjetna inteligencija negativna pojava, ponajviše iz razloga što se danas sve manje koristi mozak i vlastiti napor, a sve više olakšica pod nazivom AI.

Umjetna inteligencija očigledno više nije samo alat koji mladi koriste kada ne znaju riješiti domaću zadaću. Ona postaje dio njihove svakodnevice, pomoć pri učenju, pisanju, pronalaženju informacija, ali i prostor kojem se obraćaju za savjet, ideju ili čak emocionalnu podršku. Odgovori su dostupni gotovo odmah, bez čekanja, bez nelagode i bez straha da će neko procijeniti pitanje koje postavljamo. Upravo zbog toga nije teško razumjeti zašto joj se mladi sve češće okreću.

Istovremeno, činjenica da AI može gotovo sve učiniti jednostavnijim ne znači nužno da bi mu sve trebalo prepustiti. Ako će umjetna inteligencija pomoći učeniku da bolje razumije lekciju, studentu da organizuje ideje ili mladom čovjeku da pronađe korisnu informaciju, onda ona može biti vrijedan alat. Problem nastaje onda kada pomoć postane zamjena za vlastiti trud, razmišljanje i provjeravanje informacija.

Možda zato pitanje više nije treba li mlade udaljavati od umjetne inteligencije, jer je očigledno da to nije realno. Mnogo važnije pitanje jeste kako ih naučiti da je koriste odgovorno. Mladi koji danas odrastaju uz AI morat će naučiti ne samo kako postaviti dobro pitanje, već i kako prepoznati kada odgovor nije tačan, kada je potrebno provjeriti informaciju i kada je bolje pokušati nešto uraditi samostalno.

Jer umjetna inteligencija može ponuditi odgovor za nekoliko sekundi, ali ne može umjesto čovjeka preuzeti odgovornost za taj odgovor. Može pomoći da brže dođemo do rješenja, ali sposobnost da razmišljamo, sumnjamo, provjeravamo i donosimo vlastite zaključke ne bi trebala postati još jedna stvar koju prepuštamo algoritmu.

AI će, čini se, ostati dio života mladih. Pitanje je samo hoće li biti njihov alat ili će, u nekim situacijama, postati zamjena za njihovo vlastito razmišljanje.