Prije nego što je novac postao dio svakodnevice, trgovina se zasnivala na trampi. Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine takav način razmjene postojao je hiljadama godina, a jedan od najstarijih primjera vezan je za so koja se na području Tuzle eksploatisala još u kasnom neolitu.

S razvojem trgovine i kontaktima s antičkim svijetom na ove prostore stigao je i novac. Prve kovanice bile su grčke i počele su se koristiti prije otprilike 2.500 godina, u vrijeme ilirskih zajednica. Najviše ih je bilo na području Hercegovine, koja je bila bliža grčkim kolonijama na Jadranu.

Uz grčki, pronađen je i rimski republikanski novac, dok je u manjoj mjeri zastupljen i keltski. Posebno mjesto, međutim, pripada novcu koji je kovan upravo na prostoru današnje BiH.

Daorsi su kovali vlastiti novac

U Ošanićima kod Stoca nalazilo se središte ilirske zajednice Daorsa, poznato kao Daorson. Upravo se ovom plemenu pripisuje najstariji novac kovan na tlu današnje Bosne i Hercegovine. Riječ je o maloj bronzanoj kovanici iz 2. ili 3. stoljeća prije nove ere, s natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ, ispisanim grčkim alfabetom. Ona svjedoči o razvijenim trgovačkim vezama i snažnom grčkom utjecaju na ilirske zajednice.

Dolaskom Rimljana novac postaje još prisutniji. Na prostoru BiH pronađene su kovanice brojnih rimskih careva, među kojima su posebno zastupljeni srebrni denari. I tada su postojale promjene vrijednosti novca – u vremenima kriza smanjivao se udio plemenitih metala, pa su se pojavljivale i bronzane kovanice presvučene srebrom.

Bosna dobija vlastiti novac

U ranom srednjem vijeku na prostoru Bosne cirkulišu bizantski, dubrovački, bugarski... što potvrđuje razvijene trgovačke veze sa susjednim zemljama. Veliki iskorak predstavlja vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, za čije vladavine počinje organizirano kovanje bosanskog novca. Bosanski banovi i kraljevi kovali su srebrne dinare, poludinare i groševe.

Na novcu se pojavljuju motivi bosanske države – od zvijezde na štitu na kovanicama Stjepana II do bosanskog grba za vrijeme kralja Tvrtka II. Posebno mjesto zauzima čuveni zlatni četverostruki dukat, najvjerovatnije djelo kralja Stjepana Tomaša. Iako je ranije pripisivan drugim bosanskim kraljevima, u javnosti je ostao poznat kao "Tvrtkov četverostruki dukat".

Njegova pojava govori o snazi i ambicijama srednjovjekovne bosanske države, koja je u određenom periodu imala dovoljno razvijenu ekonomiju, političku stabilnost i pristup srebru da razvije vlastiti monetarni sistem.

Od osmanskog novca do konvertibilne marke

Nakon srednjeg vijeka Bosnom cirkulišu novci Mletačke i Dubrovačke Republike, a potom i osmanske kovanice. U vrijeme Austro-Ugarske pojavljuje se i papirni novac, uključujući banknote Monarhije. Tokom 20. stoljeća dominantna valuta bio je dinar, koji se koristio kroz različite državne sisteme. Nova etapa počinje nakon obnove nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovački dinar uveden je u opticaj 17. augusta 1992. godine, u ratnim okolnostima, kada su štampani i ratni bonovi.

Nakon uspostavljanja Centralne banke Bosne i Hercegovine uvedena je konvertibilna marka. Prve novčanice KM izdate su 22. juna 1998. godine, a valuta koju danas koristimo postala je novi simbol monetarne samostalnosti države.

Od grčkih kovanica i novca Daorsa, preko bosanskih srednjovjekovnih vladara do današnje KM, historija novca na ovim prostorima traje više od dvije hiljade godina – i svaka kovanica u toj priči čuva dio historije Bosne i Hercegovine.

U Zemaljskom muzeju možete vidjeti mnoge primjere novca kroz historiju BiH.