Bilo je to nekih sedam - osam godina nakon rata. Okupilo se staro društvo, o svemu se eglenisalo i nezaobilazno došlo se i do teme 92. godina.

Gdje je ko bio, da li smo skontali šta se dešava, rovovi, snajperi, granatiranje, šehidsko mezarje Kovači...

Najšutljiviji među nama bio je Vedo (ime izmišljeno, identitet poznat autorici teksta). I dok smo mi tabirili po sjećanjima, ustao je naglo, obukao jaknu i s vrata nam poručio: “Ubrzo će vam doći vakat da ćete morati kriti gdje ste bili, da ćete morati kriti da ste nosili uniformu časne Armije i branili ovu zemlju”. Zgledali smo se svi nijemo. Niko ni jedne da izusti.  

Šta Vedo lupa? Kako ćemo morati kriti? Pa mi se ponosimo!

I kako koja godina prođe, tako ova Vedina postade stvarnost. Nažalost.

Bilo je to malo nakon što je preselio prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović.

I onda dođe 2025. godina.

Alija Izetbegović je prodao Bosnu! Alija Izetbegović je izdao Bosnu! Širi se društveni mrežama.

Počeše se javljati generali poslije bitke.

Znaju oni sve. I kako i šta je bilo u Dejton. Kako i šta je bilo na svim dotadašnjim pregovorima. Ne bi oni nikad potpisali Dejton, pa da sve izgori.

Počeše svoje verzije iznositi po raznim televizijama i oni koji su nekada u našim očima bili “veliki”, koji su se itekako pitali u politici. Oni koje je Alija uvažavao. Razumijem običan svijet po društvenim mrežama. Neki tamo politički vođa mu rekao da je Alija kriv za sve i šta će hudnjak, nego ponavljaj, ne bi li se dobila kakva dnevnica. On i ne razmišlja kakve posljedice širenje ove političke propaganda ima po budućnost ove zemlje.

Ali zašto baš sad ovi "veliki"? Nisu neuki, znaju odlično šta rade.

Priče o Alijinoj "prodaji" ili "izdaji" Bosne i Hercegovine postale su dio političkih kampanja - propagande, a sve više i sve izraženije revizionističkih izvora koji žele prikazati historijske odluke kao izdaju, a ne kao kompromise u teškim ratnim okolnostima. Dok se pokušava diskreditirati Alija Izetbegović, historijska i pravna (presude) odgovornost za agresiju i genocid se umanjuje ili čak i posve ignorira.

Štite se tako Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić...a o Aliji se govori kao izdajniku. Kada se u kontinuitetu ponavlja da je prodao BiH, stvara se klima kao da su Bošnjaci sami krivi za rat, odgovorni za sve probleme koji su nastupili nakon rata.

Izetbegović nije prodao Bosnu i Hercegovinu! Pregovarao je u ekstremno teškim uvjetima i spasio državu od potpunog uništenja ili nestanka. Očuvao je suverenitet Bosne i Hercegovine i međunarodnu podršku, a bez njegovih pregovora i međunarodnog lobiranja, BiH bi vjerovatno nestala – bila bi podijeljena između Srbije i Hrvatske.

Dejtonski sporazum bio je nužni kompromis, a ne izdaja. Zaustavio je rat i spasio na desetine hiljada života. Bio je tada Alija prinuđen staviti potpis na dokument kojim se teritorija dijeli na dva entiteta, ali država BiH je ostala cjelovita i međunarodno priznata.

Cilj propaganda koja se sve više širi je umanjiti odgovornost stvarnih ratnih zločinaca i stvoriti narativ "svi su krivi".

Ako je Alija izdajnik, onda nije izvršena agresija na Bosnu i Hercegovinu, nego je to bio "građanski rat". Ako je Alija izdajnik onda presude međunarodnih sudova su nevažeće.

Ovo nije napad samo na Aliju Izetbegovića kao ličnost, nego napad na legitimitet BiH, na pravo BiH da se branila i na istinu o karakteru rata.

Alija je meta jer je simbol kontinuiteta državnosti BiH.

Za sve one koji propituju njegovu ulogu u ratu i u Dejtonu posve jednostavna pitanja:

-ko je imao tenkove, avione, JNA i planove, a ko je branio međunarodno priznatu državu?

-ko je imao planove za etničko razgraničenje prije rata?

-ko je kontrolisao JNA?

-ko je osuđen u Hagu za udruženi zločinački poduhvat?

Bosna i Hercegovina je bila napadnuta, razoružana i pod embargom. Uprkos tome, ostala je multietnička, sekularna i međunarodno priznata. Da je ovo bio ekstremistički ili zločinački projekat, ne bi ga zasigurno priznale ni Sjedinjene Američke Države ni Evropska unija.

Priča o navodnoj izdaji nije napad samo na ličnost Alije Izetbegovića. Ona je napad na pravo Bosne i Hercegovine da se branila i da postoji.

Alija Izetbegović se može kritikovati, ali se ne može proglasiti krivcem za rat vođen protiv države čiji je bio predsjednik.

Oni koji su dijelom političke propaganda o izdaji i prodaji trebaju imati samo jedno na umu – SANU, SPC, BIA i SOA nikada ne miruju.