Godinama su Dubai i Ujedinjeni Arapski Emirati njegovali snažan imidž na internetu: glamurozni globalni centar gdje se spajaju luksuz, sigurnost i prilike.

Društvene mreže su odigrale centralnu ulogu u širenju te naracije. Influenseri na TikToku, Instagramu i YouTubeu popularizirali su frazu "Come to dubai, Habibi" ("Dođi u Dubai, Habibi"), pozivajući gledaoce da se presele u emirat radi života u bogatstvu i udobnosti.

Videi su često slijedili poznatu formulu: influenseri voze Lamborghinije, pokazuju penthause s pogledom na Burj Khalifu ili se opuštaju na jahtama u Perzijskom zaljevu. Dubai je izgledao kao vrhunsko poboljšanje životnog stila.

Sam slogan postao je viralni meme na platformama. Jedan Instagram video koji koristi tu frazu prikupio je stotine hiljada lajkova uz ponavljanje poziva: "Habibi, come to Dubai."  Vremenom se fraza razvila izvan turističkog marketinga. Postala je skraćenica za širu fantaziju društvenih medija: globalni grad bez poreza izolovan od turbulencija Bliskog istoka.

Međutim, ta percepcija se počela dramatično mijenjati kada je rat stigao do Zaljeva.

Rat stiže do Zaljeva

Nakon američko-izraelske agresije na Iran, regionalni rat se brzo proširio izvan neposrednog bojnog polja kada je Teheran pokrenuo raketne napade i napade dronovima širom regije, ciljajući zemlje u kojima se nalazi američka vojna infrastruktura.

Među tim zemljama bili su i Ujedinjeni Arapski Emirati. Iranski napadi su prvenstveno bili usmjereni na objekte povezane sa SAD-om, kao što su zračna baza Al Dhafra u Abu Dhabiju i zračna baza Al Minhad u blizini Dubaija, u kojima se nalaze strane vojne snage.

Ali čak i kada su mete bile vojne, posljedice su se osjećale u civilnim područjima.

Eksplozije i otpad od presretnutih projektila prijavljeni su širom Emirata, uključujući Dubai i Abu Dhabi. Požari i oštećenja infrastrukture dogodili su se nakon što su fragmenti pali u stambene četvrti i komercijalne zone.

Prema zvaničnicima odbrane UAE, od početka sukoba prema zemlji lansirano je skoro 300 balističkih raketa i više od 1.600 dronova , a većinu su presreli sistemi protivvazdušne odbrane.

Ideja o Dubaiju kao potpuno izoliranom "luksuznom balonu" odjednom se činila mnogo manje uvjerljivom.

Zašto su UAE meta napada

Napadi na UAE nisu bili nasumični. Analitičari kažu da je iranska strategija bila ciljati zemlje u kojima se nalazi američka vojna infrastruktura, a istovremeno izbjegavati potpuni rat sa samim zaljevskim državama.

Teheran je upozorio civile u UAE da izbjegavaju luke, dokove i lokacije na kojima se nalaze američke snage, sugerirajući da bi te lokacije mogle postati mete odmazde za napade na Iran.

Strategija je odražavala širi geopolitički proračun. Napadima na lokacije povezane s američkim vojnim operacijama, Iran je imao za cilj signalizirati da zemlje koje olakšavaju američku vojnu akciju mogu postati dio bojnog polja.

UAE zauzima posebno osjetljivu poziciju u ovoj strategiji. Nalazi se nekoliko važnih američkih vojnih objekata i logističkih centara, a istovremeno služi kao centralna finansijska i komercijalna kapija za regiju. Luke, aerodromi i finansijski centri zemlje duboko su integrirani u globalne trgovinske mreže.

Istovremeno, UAE su normalizovale odnose s Izraelom 2020. godine u skladu s Abrahamovim sporazumom, što je dodatno zakompliciralo njihovu poziciju u regionalnom sukobu.

Za Iran, ova kombinacija vojnog prisustva i geopolitičkog saveza čini UAE više od samo još jedne zaljevske države. Oni predstavljaju i logistički centar za zapadne operacije i simbolično proširenje šireg saveza koji se suočava s Teheranom.

Preokret mema

Kako se rat zahuktavao, korisnici društvenih mreža počeli su reinterpretirati originalni slogan influencera. Rezultat je bio val parodičnih videa i memova u kojima je slogan "Come to Dubai, Habibi" zamijenjen sa "Run from Dubai, Habibi".

Mnogi klipovi suprotstavljaju stare snimke influensera, na kojima se nalaze luksuzni automobili, penthausi i plaže, sa novim slikama eksplozija, presretanja raketa ili sistema protivvazdušne odbrane.

Neke objave prikazuju influensere kako entuzijastično promoviraju sigurnost Dubaija, a odmah nakon toga slijede snimci presretnutih raketa koje osvjetljavaju noćno nebo.

Drugi ismijavaju šutnju influensera koji su nekada promovirali način života u Dubaiju, ali su prestali objavljivati ​​kako se sukob intenzivirao. Mem se široko proširio na TikToku, Instagramu i X-u, gdje korisnici sve više dovode u pitanje jaz između online brendiranja i geopolitičke stvarnosti, objavio je Palestine Chronicle.