Povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja Zeničke rezolucije, koja je 26. maja 1942. godine potpisana s ciljem sprječavanja progona građana romske populacije, danas je na zgradi nekadašnje Sultan Ahmedove medrese u Zenici svečano otkrivena spomen-ploča.

Rezolucija je, istakla je Senija Milišić, bila čin hrabrosti muslimanskih prvaka tog grada te je bila jedna u nizu rezolucija koje su muslimansko građanstvo i vjerska inteligencija poduzeli i donijeli za zaštitu ugroženih kategorija stanovništva - Srba i Jevreja, od ustaškog režima Nezavisne države Hrvatske.

- Zeničkom rezolucijom traži se zaštita Roma i u toj se akciji uspjelo. Tako da, pored Rezolucija građanske hrabrosti, iz 1941. godine, donesene u 12 gradova Bosne i Hercegovine, gdje se stalo u zaštitu građana srpske i jevrejske nacionalnosti, muslimanska inteligencija, muslimansko građanstvo i u krajnjoj liniji, muslimani, odnosno Bošnjaci, stali su na stranu antifašizma. Imali ste priliku da vidite u ovom ratu (1992.-1995.), na samom početku, u Mostaru su donesene dvije rezolucije koje su pozivale na razum, mir, zaštitu ljudskih prava...Međutim, takvih antifašističkih rezolucija u Drugom svjetskom ratu nema ni u jednoj državi Evrope, osim u BiH - kazala je Milišić.

Ona je podvukla da, kada su pak muslimani bili ugroženi u Drugom svjetskom ratu, takvih rezolucija od pripadnika drugih naroda nije bilo.

Zeničku rezoluciju potpisalo je 27 zeničkih prvaka od kojih su neki, naglasio je muftija Mevludin ef. Dizdarević, zbog toga i stradali u logoru Jasenovac.

- Cilj današnjeg događaja je da, na neki način, osvijestimo jedan događaj iz Drugog svjetskog rata, od 26. maja 1942. godine, kojim je bošnjačka elita Zenice iskazala najveličanstvenije humanističke, religijske i univerzalno etičke vrijednosti - kazao je muftija Dizdarević.

Zeničkom rezolucijom, dodao je, spašeni su mnogi životi zeničkih Roma, a pomenuti dokument je važan zbog "vrijednosti i pouka koje nam šalje za buduće generacije i naše vrijeme", a to su upravo poštivanje drugoga i drugačijeg, borba za univerzalne vrijednosti i zaštitu onoga ko je slabiji.

- U tom pogledu, u tom vremenu, Romi su bili jedna od najzaštićenijih zajednica u Zenici i BiH. Cilj je bio zaštititi tu nezaštićenu grupaciju u BiH. To je bio akt hrabrosti, čin volje i opredjeljenja pa zbog toga moramo slaviti te ljude, koji su bili spremni žrtvovati vlastite živote i vlastiti konfor za druge i drugačije - kazao je Dizdarević.

Prvo su, napomenuo je, stradali Jevreji, nakon toga Srbi, u sljedećem talasu i Romi širom bivše Jugoslavije.

- Treba da znamo da su Romi u Hrvatskoj gotovo u potpunosti istrebljeni, da su Romi u Srbiji gotovo u potpunosti istrijebljeni - 70 posto. Jedino su, u značajnijoj mjeri, sačuvani Romi u BiH. Naravno, elita Zenice imala je ambiciju da zaštiti one koje je mogla, a to su takozvani "bijeli Romi". Želja je bila da se ima neki pravni okvir. Jer, kao što je genocid u stvari zločin države, zločin sistema, oni su njihov progon predvidjeli s jasnim pravnim okvirom - napomenuo je Dizdarević.

Jevreje su, napominje, sačuvali tako što im je dozvoljavano da prihvate islam, mada se znalo da nisu muslimani.

- Islamska zajednica BiH njih je prihvatala kao pripadnike IZBiH, kao pripadnike muslimane, mada smo potpuno bili svjesni da oni nisu muslimani, da su Jevreji sačuvali jevrejski identitet, ali smo bili svjesni da ako ih prihvatimo kao muslimane, da ćemo spasiti njihove živote - kazao je Dizdarević.

Gesta dobre volje, istakao je, bila je i kod drugih naroda, ali je važnost Zeničke rezolucije zato što je sama zenička elita, krema bošnjačke zajednice u Zenici stala i sačuvala jednu zajednicu", a to je, podvukao je, nešto što kod drugih naroda, nažalost, nemamo.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Dževad Drino istakao je kako je Zenička rezolucija bila osnova za izradu rezolucije koju su donijeli muslimani Bugojna.

- Značaj Zeničke rezolucije je zaista veliki. U prvom redu, zato što je to rezolucija koja izrijekom spominje narode, koji žive ovdje, i potrebu njihove zaštite. Između ostalih, dakle, i Rome što je izrekom navedeno - kazao je Drino, koji je podvukao kako ova rezolucije građane Zenice te pripadnike islamske vjere može učiniti ponosnim.

Među potomcima potpisnika ove rezolucije bila je i Velida Imamović-Sarajlić, čiji je rahmetli otac Fadil bio drugi potpisnik ovog dokumenta. Rezolucija je, dodala je, bila dugo godina zanemarena pa smatra kako je ideja o postavljanju spomen-ploče i sjećanja dobrih primjera ljudske solidarnosti hvale vrijedna.

Ona je napomenula kako je veliki doprinos iznošenju Zeničke rezolucije na "svjetlo dana" dao sadašnji zenički muftija Mevludin ef. Dizdarević.