Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe danas je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 18. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).
Cvijeće su položili predsjedavajući Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović te brojne delegacije državnog, federalnog i nižih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, boračkih udruženja, članovi Stranke demokratske akcije i drugi.
"Danas se sjećamo, odajemo poštovanje i iskazujemo zahvalnost predsjedniku Izetbegoviću za sve ono što je uradio za BiH. Zadužio je BiH svoj djelom za sva vremena. Alija Izetbegović je najznačajnija ličnost u modernoj historiji BiH. Bio je na čelu BiH onda kada je bilo najteže u njenoj historiji, u vremenu kada se BiH borila i izborila za svoju nezavisnost, međunarodno priznanje i kada se borila protiv agresije i očuvala se kao cjelovita država", kazao je Džaferović.
Ističući da će se BiH uvijek sjećati Izetbegovića, Džaferović je rekao da je "ovoj zemlji i danas potrebna mudrost Alije Izetbegovića kako bi se pronašli najbolji odgovori na aktuelne izazove".
Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države BiH i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači.
Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
Pokrenuo je formiranje SDA i na prvoj osnivačkoj skupštini, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva BiH.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.
