Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) u suradnji s Vijećem bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, Bošnjačkom nacionalnom zajednicom za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Bošnjačkim kulturno–umjetničkim društvom "Sevdah" Zagreb obilježili su Dan Bošnjaka u Novinarskom domu, javlja Anadolu Agency (AA).
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman čestitao je okupljenima Dan Bošnjaka te podsjetio kako je i sam rođen u BiH, istaknuvši kako su ljudi u toj zemlji stoljećima živjeli zajedno.
"Nikome nije u interesu kao što je to Republici Hrvatskoj, članici Europske unije i NATO-a, stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina koja se naslanja prirodno, povijesno i geografski na Hrvatsku", poručio je Grlić Radman.
Ministar je podsjetio kako Bošnjaci u Hrvatskoj uživaju sva manjinska prava, kao i Islamska zajednica kojoj pripada većina Bošnjaka u Hrvatskoj.
"Iskoristio bih ovu priliku da poduprete naša nastojanja da vaša i naša Bosna i Hercegovina postane doista funkcionalna, stabilna država kao domovina triju jednakopravnih naroda i svih njenih građana", poručio je Grlić Radman.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marko Pavić poručio je kako su nacionalne manjine bogatstvo hrvatskog društva, istaknuvši kako Ustavni zakon u nacionalnim manjinama upravo želi promovirati to bogatstvo. Naveo je kako je cilj Hrvatske poduprijeti put BiH na euroatlantskom putu.
Predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić izjavio je je kako je bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj najintegriranija, a kao svjedočanstvo iznio je podatak da je preko 25.000 Bošnjaka sudjelovalo u Domovinskom ratu, dok ih je 1.180 dalo svoj život.
"Smatram da se Hrvati i Bošnjaci slažu i razumiju u devedeset devet posto stvari, ali onaj jedan posto dobije publicitet i pažnju pa iskoči, a na nama je da maknemo sa strane taj jedan posto, da gurnemo tih devedeset devet posto i stavimo na prvo mjesto naše odnose, jer historija je pokazala da je naša suradnja na svim razinama, i ekonomskim i političkim i kulturnim nosila prosperitet", kazao je Hodžić.
Podsjetio je kako je izložba "Bosanski jezik" u Novinarskom domu postavljena kako bi se oduprlo čestom osporavanju bosanskog jezika te naveo kako u Hrvatskoj učenici od 2018. godine imaju mogućnost učiti bosanski jezik i kulturu po C modelu.
Filip Mursel Begović, predsjednik Upravnog odbora centra za dijasporu "Mreža", u svom je izlaganju posvećenom izložbi "Bosanski jezik" podsjetio kako je ime Bošnjak prvi put spomenuto u 12. stoljeću te kako je bosanski jezik spomenut prvi put u 15. stoljeću od Konstantina Filozofa.
"Mi slavimo vlastiti identitet, ne kada je izmišljeno ime Bošnjak, nego kada je ono potvrđeno", istaknuo je Begović.
Begović je naveo kako su ključni elementi bošnjačkog identiteta država BiH u njezinim granicama, bosanski jezik, ime Bošnjak, ali i vjera.
Naglasio je kako Bošnjaci, posebno nakon Drugog svjetskog rata, izgrađuju hrvatsko društvo i kulturu, podsjetivši na brojne pisce, slikare, arhitekte, sportaše...
Dan Bošnjaka obilježava se povodom usvajanja Deklaracije o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak na zasjedanju Prvog bošnjačkog sabora u Sarajevu, 28. rujna/septembra 1993. godine.
Deklaracijom je vraćen i historijski naziv materinskog jezika - bosanski jezik te je u okviru programa predstavljena izložba "Bosanski jezik" Centra za dijasporu "Mreža" kojom se kroz bogate ilustracije iz Arhiva BiH i Historijskog arhiva Sarajevo želi istaći višestoljetna tradicija i kontinuitet bosanskog jezika.
