Kremlj je dramatično povećao ličnu sigurnost oko predsjednika Vladimira Putina, instalirajući sisteme za nadzor u domovima bliskih saradnika kao dio novih mjera izazvanih talasom atentata na visoke ruske vojne ličnosti i strahom od državnog udara, prema izvještaju evropske obavještajne agencije koji je dobio na uvid CNN.
Kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom također je zabranjeno putovanje javnim prijevozom, navodi se u dosijeu. Posjetioci šefa Kremlja moraju biti dva puta provjereni, a oni koji rade blizu njega mogu koristiti samo telefone bez pristupa internetu, dodaje se.
Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo spor u najvišim redovima ruskog sigurnosnog establišmenta, navodi se u izvještaju.
One sugeriraju rastuću nelagodu unutar Kremlja dok se suočava sa rastućim problemima u zemlji i inostranstvu, uključujući ekonomske probleme, sve veće znakove neslaganja i neuspjehe na bojnom polju u Ukrajini.
Ruski sigurnosni zvaničnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posjećuje, navodi se u izvještaju. On i njegova porodica prestali su ići u svoja uobičajena mjesta stanovanja u Moskovskoj oblasti i na Valdaj, predsjedničko osamljeno ljetno imanje koje se nalazi između Sankt Peterburga i glavnog grada.
U izvještaju se navodi da ove godine do sada nije posjetio vojni objekat, uprkos redovnim putovanjima u 2025. godini. Da bi zaobišao ova ograničenja, Kremlj objavljuje unaprijed snimljene slike njega javnosti, dodaje se u izvještaju.
Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin također provodi sedmice u nadograđenim bunkerima, često u Krasnodaru, obalnoj regiji koja graniči s Crnim morem, nekoliko sati udaljenoj od Moskve, navodi se u izvještaju.
Dosije, koji je CNN-u i drugim medijima objavio izvor blizak evropskoj obavještajnoj agenciji, dolazi u vrijeme rastuće percipirane krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka brutalnog i nesretnog rata.
Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 mrtvih i ranjenih svakog mjeseca, zajedno s ograničenim teritorijalnim dobicima na frontu i ponovljenim napadima dronovima od strane Ukrajine duboko u Rusiji, doveli su danak sukoba do nivoa koji mnogi smatraju neodrživim.
Ekonomska cijena rata sada je opipljiva – prekidi u prijenosu podataka za mobilne telefone koji redovno pogađaju velike gradove ljute čak i proputinovsku buržoaziju – što doprinosi osjećaju da rat počinje pogađati urbanu elitu, koja je do sada uglavnom bila izolovana od uticaja invazije.
Izvještaj pruža rijetke detalje o zabrinutosti Moskve zbog pogoršanja unutrašnje sigurnosti.
Također navodi potencijalno neugodne detalje o eksploziji u ruskoj sigurnosnoj i vojnoj komandi oko toga ko je odgovoran za zaštitu najviših zvaničnika – nešto što je, kako se navodi, potaknulo reviziju Putinovih protokola i proširenje višeg nivoa lične sigurnosti na još 10 viših komandanata.
U izvještaju se navodi da su, od početka marta 2026. godine, "Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti zbog potencijalnog curenja osjetljivih informacija, kao i rizika od zavjere ili pokušaja puča usmjerenog na ruskog predsjednika. Posebno je oprezan zbog upotrebe dronova za mogući pokušaj atentata od strane članova ruske političke elite.“
Ali najupečatljiviji zaključak tiče se bivšeg Putinovog povjerenika, Sergeja Šojgua.
Bivši ministar odbrane, koji je trenutno na margini, a trenutno obavlja funkciju sekretara Vijeća sigurnosti, "povezan je s rizikom od puča, jer zadržava značajan utjecaj unutar visoke vojne komande“, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da se hapšenje bivšeg Šojguovog zamjenika i bliskog saradnika, Ruslana Tsalikova, 5. marta smatra "kršenjem prećutnih sporazuma o zaštiti među elitama, slabljenjem Šojgua i povećanjem vjerovatnoće da bi i sam mogao postati meta sudske istrage".
Ruski istražni odbor je u saopštenju iz marta saopštio da je Tsalikov uhapšen pod optužbama vezanim za pronevjeru, pranje novca i podmićivanje. Izvještaji o korupciji u vojnoj eliti su česti, ali su se umnožili od početka invazije na Ukrajinu.
Izvještaj ne pruža dokaze koji bi podržali tvrdnje protiv Šojgua, koji je ranije smatran vrlo bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika označio bi oštar preokret u odanosti.
S obzirom na to da bi njegovo objavljivanje moglo imati za cilj destabilizaciju Kremlja, značajno je da bi evropska obavještajna služba istovremeno efektivno upozorila Kremlj na mogući državni udar.
Putin je preživio prethodni pokušaj državnog udara u junu 2023. godine, kada je plaćenički šef Jevgenij Prigožin predvodio neuspjeli marš na Moskvu.
Unutrašnji sporovi u moskovskoj eliti često su predmet velikih spekulacija, ali se rijetko otkrivaju. I duboko u invaziji na Ukrajinu, kako se američka podrška Kijevu smanjuje, evropske obavještajne agencije imaju značajnu motivaciju da sugerišu rastuće sukobe i paranoju u Kremlju.
Priroda takvih obavještajnih podataka otežava provjeru nekih detalja. CNN se obratio Kremlju za komentar.
Neke od detaljno opisanih sigurnosnih mjera oko Putina već su ranije izvještavane ili se pretpostavljalo da su to slučaj, uključujući intenzivne pretrese tijela, izbjegavanje korištenja pametnih telefona od strane Kremlja i ograničavanje predsjednikovog kretanja.
Putin se i dalje redovno viđa u javnosti, a prošle sedmice se sastao s čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim i iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem.
Putin se počeo izolovati tokom pandemije Covid-19, često sjedeći na kraju dugog stola daleko od svojih visokopozicioniranih gostiju, sve dok nije naredio invaziju u februaru 2022. Izvještaji sugerišu da koristi istu kancelarijsku postavku na više lokacija iz koje se obraća svom kabinetu putem video veze.
Detalji novih sigurnosnih mjera objavljeni su nekoliko dana nakon što je Moskva najavila značajne promjene u paradi na Crvenom trgu 9. maja u spomen na pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Ovogodišnji događaj - peti od potpune invazije na Ukrajinu - održat će se bez teškog naoružanja, poput oklopnih vozila i raketa.
Izvještaj obavještajne službe sugerira da je žustra razmjena mišljenja između visokih dužnosnika na sastanku u Kremlju krajem prošle godine s Putinom djelimično izazvala nove mjere.
Nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova u Moskvi 22. decembra 2025. godine, vjerovatno u režiji ukrajinskih agenata, Putin je tri dana kasnije pozvao ključno sigurnosno osoblje.
Tokom sastanka, načelnik Generalštaba, Valerij Gerasimov, kritikovao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti svojih oficira, koji su se zauzvrat žalili na nedostatak resursa i osoblja za obavljanje posla, navodi se u izvještaju.
- Naglašavajući strah i demoralizaciju koju je ovo izazvalo među (vojnim) osobljem, Valerij Gerasimov je oštro kritikovao svoje kolege u specijalnim službama zbog nedostatka predviđanja - navodi se.
U obavještajnom izvještaju se također navodi:
- Na kraju ovog napetog sastanka, Vladimir Putin je pozvao na smirivanje situacije, predložio alternativni format rada i uputio učesnike da predstave konkretna rješenja za problem u roku od jedne sedmice.
To brzo rješenje uključivalo je Putin proširenje dometa vlastite Federalne službe zaštite (FSO) - koja je u to vrijeme štitila samo Gerasimova u vojnoj komandi - kako bi obezbijedila sigurnost još 10 viših komandanata.
U izvještaju se tvrdi da je pojačanje Putinovih sigurnosnih mjera uslijedilo nakon ovog proširenja nadležnosti FSO-a.
Rijetko je da zapadne obavještajne agencije procure detaljne izvještaje o povjerljivim razgovorima neprijateljskih aktera, vjerovatno dobijene iz ljudskih ili elektronskih izvora, koji riskiraju kompromitaciju ako budu otkriveni.
Ipak, objavljivanje izvještaja može odražavati pokušaj evropskih zvaničnika da iskoriste nadu za koju kritičari tvrde da je dugo bila njihova jedina strategija za poraz Rusije u Ukrajini - da sačekaju njen unutrašnji kolaps.








