Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik sastali su se danas u Beogradu. Vučić je naveo da je reč o "suštinski" važnom sastanku "o ključnim pitanjima za srpski narod i budućnost Srbije i Republike Srpske".

- Zajednički nam je cilj očuvanje mira i stabilnosti, nastavak i jačanje privrednog rasta i odbrana nacionalnih interesa Srbije i Srpske. Razgovarali smo i o obilježavanju Sretenja, koji je u Deklaraciji Svesrpskog sabora zapisan kao zajednički praznik jedinstva naroda i vizije bolje budućnosti koju dijelimo. Ponosan na našu saradnju, podršku i zajedničku borbu - napisao je Vučić na Instagramu.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Oglasio se i Dodik. 

- Srbiji je danas dijalog potrebniji nego ikada i pohvalno je što je Aleksandar Vučić inicirao razgovor o aktuelnoj situaciji u zemlji. Dijalog je način za postizanje društvenog i svakog drugog konsenzusa i zbog toga je odluka akademske zajednice u Srbiji o odbijanju dijaloga iznenađujuća. Veoma je loša poruka da akademska zajednica ne prihvata dijalog. Jer je dijalog isključivo traganje za istinom!

Izuzetno važan sastanak sa Vučićemo o ključnim pitanjima za budućnost srpskog naroda, Republike Srpske i Srbije, kao i o zajedničkom obilježavanju Sretenja. U izazovnim vremenima kada je evidentno preoblikovanje moći i kreiranje novog svjetskog poretka važno je da Republika Srpska i Srbija imaju jedinstven stav o ključnim pitanjima za budućnost srpskog naroda. Još jednom potvrdili smo da nam je u takvim vremenima očuvanje mira i stabilnosti, te nastavak i jačanje privrednog rasta i odbrana nacionalnih interesa Srpske i Srbije prioritet - napisao je Dodik na X-u. 

U Beogradu je 8. juna prošle godine na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i RS-a, usvojena Deklaracija Svesrpskog sabora.

Ova Deklaracija predstavlja kontinuitet velikosrpske ideologije i politike koja ne priznaje nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Institucionalizacija koncepta "srpskog sveta" usmjerena je na stvaranje homogenog prostora kroz identitarno ujednačavanje, pri čemu ključnu ulogu imaju simbolički, kulturni i obrazovni elementi, kao i sektor energetike i saobraćaja, gdje se kroz institucionalnu i infrastrukturnu povezanost nastoji dodatno homogenizirati prostor Srbije i manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. 

Povodom usvajanje Deklaracije organiziran je u Sarajevu i naučni skup "Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija "Svesrpskog sabora" kao kontinuitet velikodržavne politike" u organizaciji Univerziteta u Sarajevu - Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Usvojeno je 12 zaključaka. 

- Međunarodna zajednica, koristeći uspostavljeni mehanizam, uključujući i mandat visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i Vijeća za implementaciju mira, dužna je da u cilju očuvanja mira i sigurnosti i potpunog provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, proglasi Deklaraciju Svesrpskog sabora antidejtonskim, destruktivnim i ništavnim dokumentom te van snage stavljaju odluke i zaključke Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske koji se odnose na predmetnu Deklaraciju.

Također, obilježavanja Sretenja, 15. februara koji je Dan državnosti Srbije kao zajednički praznik, gdje je u Deklaraciji definirano da će to od sada biti i "Dan državnosti Republike Srpske", nije nešto što se neko preko noći dosjetio pa rekao "hajmo zajedno slaviti". Naprotiv. I sam odabir tog datuma iznimno je opasan, kao i ostalih 48 zaključaka Svesrpskog sabora. 

Dan državnosti Srbije se obilježava kao podsjećanje na Sretenje iz 1804. godine kada je podignuta ustanak protiv tadašnje turske vlasti i isti datum 1835. godine kada je donesen prvi ustav Srbije. Kao državni praznik proglašen je odlukom Skupštine Srbije 2001. godine, a od 2012. godine taj dan praznuje se 15. i 16. februara. Srpska pravoslavna crkva 15. februara slavi Sretenje.

Podsjetimo, krajem prošle godine preko beogradskih "Novosti" Vučić je upravo na tragu Deklaracije Svesrpskog sabora pokušao da preko vanredne sjednice NSRS-a inicira usvajanje zaključaka koji bi otvorili put ka samostalnosti RS-a. Te zaključke visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio svojom odlukom i zabranio njihovu provedbu, a Tužilaštvo BiH je od predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zatražilo da dostavi kompletan materijal i sa kolegija NSRS-a na kojem je dogovaran dnevni red.