U prodaji je novo izdanje magazina Stav, specijalni novogodišnji dvobroj na 116 strana.

Pored pregleda najvažnijih događaja u prošloj godini, i političkih analiza koje „predviđaju“ procese u 2021. godini, u dvobroju „Stava podsjećamo na najvažnije sagovornike i priče koje smo objavili u prva četiri godišta izlaženja sedmičnog lista „Stav“, koji u 2021. godini ulazi u svoju sedmu godinu.

Središnja tema ovog broja „Stava“ je Bosna i Hercegovina između dva izborna ciklusa, odnosno, šta nas čeka na političkoj pozornici naredne godine. Autori su naši vanjski saradnici Faris Nanić, Fikret Muslimović, Osman Softić i Mustafa Drnišlić.

„Najavljeni odlazak dosadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka te dolazak njemačkog kandidata Christiana Schmidta na tu poziciju, uz sva postojeća razilaženja SAD-a i EU, naročito Njemačke, u pitanju odnosa prema Rusiji i njenoj ulozi u državama Zapadnog Balkana, sugerira moguću otvorenu podjelu između proevropske i proatlantske politike, što do sada uglavnom nije bio slučaj u Bosni i Hercegovini. Tim više što već postoje indicije da bi nova proevropska politika, tačnije pronjemačka, mogla značiti usvajanje izvjesnih narativa, poput onoga o 'marginalizaciji Hrvata' te lobiranje da Sarajevo pristane na određene koncesije“, piše u analizi „Stava“.

U ovom broju iz pera glavnog urednika „Stava“ saznajte zašto su Mostarci u teškom šoku zbog perfidnih političkih igara Bh. bloka.

„Nevjerovatnim se čini da ni jedan za sada vidljiv potez Bh. bloka direktno ne ugrožava vladavinu HDZ BiH u Mostaru. Tačnije, najavljeni potezi Bh. bloka nakon okončanih izbora u potpunoj su suprotnosti s njihovim predizbornim obećanjima, jer njihova najavljena apstinencija od glasanja za gradonačelnika direktno omogućuju izbor kandidata HDZ BiH za novi mandat. Opravdanim se postavlja pitanje ili teza da li će Bh. blok (SDP) nakon Srebrenice napraviti političku izdaju Bošnjaka u Mostaru? Za razliku od providnih i neuvjerljivih pojašnjenja centrale SDP-a u Sarajevu, koja su uslijedila nakon srebreničke neoprostive sramote te stranke, u slučaju Mostara stvari su kristalno čiste“, piše Filip Mursel Begović.

Esed Kadrić prošle je sedmice položio svečanu zakletvu na sjednici Skupštine i postao novi gradonačelnik Brčko distrikta. Kadrić, kandidat Stranke demokratske akcije, dobio je podršku nove skupštinske većine Brčko distrikta i tako postao prvi Bošnjak na dužnosti gradonačelnika od 2008. Godine. Kadrić govori za novi broj „Stava“.

Šta nam donosi vakcina saznajte u novom broju „Stava“. Dođe li do masovnog korištenja digitalnih zdravstvenog kartona za provjeru da li je neko vakciniran, zasigurno će neke posljedice pandemije Covid-19 potrajati i duže nego što se pretpostavljalo. U tom slučaju, oni koji ne mognu doći do vakcine ili je ne budu željeli primiti bit će za mnogo toga uskraćeni.

Za nama je godina koja je ogoljela sebičnost bogatih i koju je gotovo pojeo COVID-19, a zatšto je bila takva saznajte iz pera našeg dopisnika iz Turske. Svijet se za trenutak okrenuo naopačke i najbogatije su zemlje rado primale humanitarnu pomoć od manje bogatih i siromašnih. Turska spada u nesebične davaoce pomoći, a uzgred, u Turskoj nije bilo nikakvih nestašica. Raštimanost Evropske unije bila je početkom pandemije eksponirana u punom svjetlu. Odjedanput zajedničko tržište nije više bilo tako zajedničko. Najednom su i “nepostojeće” granice zemalja članica Unije postale čvrste granice. Uzdrmani su svi “principi” EU.

Reporter „Stava“ bio je u Potočarima gdje više od 120 učenika ide u školu bez adekvatnih uvjeta. Hladne učionice otjerale su djecu na “online” nastavu. “Obavijestili smo nadležno ministarstvo i Opštinu Srebrenica o ovom problemu, a ranije smo aplicirali prema Ambasadi Japana u BiH za projekt nabavke dvije peći koje bi trebale da budu kvalitetnije i jače snage, a očekujemo da bi u narednim danima iste trebale biti ugrađene”, navela je zamjenica direktora Prve osnovne škole “Srebrenica” Amela Hadžić.

U novom „Stavu“ donosimo priču o 30 godina Muslimanskog omladinskog saveza kao i o čudesnom svijetu Alberta Kahna, fotografa, avanturiste i dobrotvora. Jedna od prvih destinacija na projektu “Arhiva plenata” bila je Bosna i Hercegovina. O motivima Kahnovog interesiranja za Bosnu i Hercegovinu možemo samo nagađati. Vjerovatno je njegovoj odluci da je posjeti doprinijela i činjenica da je sjećanje na Osmanlije u Bosni još bilo svježe. Moguće da se Kahn nadao da će baš tu, u Evropi, pronaći specifične kulturne forme nastale spajanjem orijentalnog i evropskog duha.

Prošle je sedmice u izdanju „Slova bosanskog“ u Sarajevu objavljena knjiga „Ertugrul“ i priča o plemenu Kaji Talipa Arisahina. Autorov je cilj da na osnovu dostupnih izvora rekonstruira lik Ertugrula, legendarnog junaka koji je udario temelje onome što će po njegovom sinu Osmanu biti nazvano Uzvišenom Osmanskom Državom ili Osmanskim Carstvom. Otuda je ova knjiga žanrovski neodrediva. Ona ima elemente historijskog romana, ali i klasičnog historiografskog diskursa, pa čak povremeno i prizvuk antropološke studije. Međutim, čini se da to autoru uopće nije važno. Njegova namjera nije bila napisati studiju koja će imati akademski dignitet, već knjigu u kojoj će najširoj čitalačkoj publici ponuditi priču o Ertugrulu i njegovom plemenu. Zaista, ova knjiga uspjela je zaokružiti jedan narativni svijet koji ima svoj smisao i unutarnju logiku te dočarati Ertugrula i pleme Kaji kako se bore za opstanak u složenim historijskim okolnostima. Osim toga, autor se u uvodu knjige opširno bavi i historijom Turaka, a „Stav“ Vam donosi prvu recenziju.

Novo izdanje magazina "Stav" u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 31. decembra, širom Bosne i Hercegovine.