Samo dan nakon što je na sarajevskim Markalama obilježena 31. godišnjica masakra u kojem je granata ispaljena sa položaja VRS-a na Mrkovićima ubila 68 Sarajlija, a ranjeno je njih 144, u Istočnom Sarajevu održana je promocija monografije "Sarajevsko-romanijska regija u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1996" koja, kako je rečeno, "demantuje sulude muslimanske i pojedine zlurade međunarodne tvrdnje o srpskoj agresiji na BiH".
Knjiga, rečeno je na toj promociji, "svjedoči o presudnim događajima i ključnim aktivnostima Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a". Autor monografije je pukovnik i počasni general Vojske Republike Srpske Blagoje Kovačević.
Tekst monografije Sarajevsko-romanijskog korpusa strukturisan je u šest poglavlja, a svako govori o njegovim aktivnostima u određenom periodu i čini jedinstvenu cjelinu, od formiranja Sarajevsko-romanijskog korpusa, pa sve do njegovog rasformiranja.
Stanislav Galić osuđen na doživotnu robiju zbog opsade Sarajeva
U četvrtom, najvažnijem poglavlju ove monografije "Najznačajnije bitke i operacije koje je izvodio Sarajevsko-romanijski korpus", hronološki su u najkraćim crtama obrađene sve veće bitke i operacije koje je izvodio Sarajevsko-romanijski korpus.
O monografiji je govorio i predsjednik Organizacije starješina VRS-a Slobodan Župljanin.
- Mi smo izuzetno ponosni na ovaj čin i večerašnji događaj, jer mnogo vodimo računa o istraživanju svih događaja koji su odredili historijsku sudbinu, borbu za slobodu i istinu o stradanju srpskog naroda na ovim prostorima. Da nije bilo naše pobjede, pobjede srpskog naroda, ne bi bilo ni Dejtonskog sporazuma - rekao je Župljanin.
Dragomir Milošević osuđen na 33 godine zatvora zbog opsade Sarajeva
Da li je u monografiji navedeno da su upravo pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa "hrabro" punih 1.425 dana držali u opsadi Sarajevo, ubili 11.541 Sarajliju, među kojima 1.601 dijete?
Da li je navedeno da su dva komandanta ovog korpusa Stanislav Galić i Dragomir Milošević u Haškom tribunal osuđena za opsadu Sarajeva, prvi na doživotnu robiju, a drugi na 33 godine zatvora?
Da li je navedeno da je Haški tribunal još prije 20 godina Tužilaštvu BiH dostavio imena pet osumnjičenih snajperista koji su sa brda ubijali Sarajlije, svi pripadnici 2. pješadijskog bataljona Prve Sarajevske motorizovane brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa?
Da li je navedeno da se u četiri haške presude nalaze imena snajperista i zločinaca sa brda, većinom pripadnika ovog "slavnog" korpusa?
SAŽETAK PRESUDE STANISLAV GALIĆ
SAŽETAK PRESUDE DRAGOMIR MILOŠEVIĆ
Ne samo što se negiraju haške presude i ratni zločini koje su počinili pripadnici ovog korpusa, nego je jedan od promotora monografije bio i Slobodan Župljanin, kojem se u Sudu Bosne i Hercegovine trenutno sudi za ratne zločine počinjene na području Kotor-Varoši. Optužnica je potvrđena u decembru 2015. godine.
To je najobimnija optužnica za ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Kotor-Varoši. Obuhvaćeno je šest osoba (jedan u međuvremenu umro) koje se terete za ubistvo više stotina osoba te progon više hiljada Bošnjaka i Hrvata među kojima je bilo žena i djece.
Optužena šestorka uhapšena je samo par dana prije ozvaničavanja optužnice. Hapšenja su provedena nakon višemjesečnog rada uz najveće mjere sigurnosti, s obzirom na to da se smatralo da neki od bivših pripadnika vojske posjeduju i oružje.
Župljanin je u oktobru 2017. položio kauciju u vrijednosti 480.000 KM koja je upisana hipotekom na nekretnine, nakon čega mu je ukinuta mjera zabrane putovanja, izmijenjena mjera javljanja državnom organu, dok je na snazi ostala mjera zabrane sastajanja sa određenim osobama.
Slobodan Župljanin je prema navodima optužnice bio komandant Drugog bataljona 22. brigade VRS-a.
Slobodan Župljanin bio svjedok odbrane Ratka Mladića
On je bio svjedok odbrane na suđenju ratnom zločincu Ratku Mladiću u Hagu. Tvrdio je tada da "VRS u jesen 1992. nije mogla da spriječi masakr nad Muslimanima kod Kotor-Varoša, koji su počinili srpski civili."
Župljanin je javno lagao pred Tribunalom, tvrdeći da su pripadnici njegove brigade odigrali "pozitivnu ulogu" kada su u augustu 1992. godine pružili pomoć nekolicini muslimanskih civila iz Prijedora koji su preživjeli masakr na Korićanskim stijenama gdje su likvidirana 254 muškarca, koji su zarobljeni kao bošnjački civili.
Još jedan drugi teški zločin na području Kotor-Varoši dogodio se početkom novembra 1992. godine nad oko 150 zarobljenih muslimanskih muškaraca, koji su odvedeni u školu u Grabovici i likvidirani. Svjedok u izjavi odbrani nije ni pomenuo taj zločin, ali mu je tužiteljica Camille Bibles u unakrsnom ispitivanju postavljala pitanja gotovo isključivo o tom užasnom zločinu.
Predočila je izvode sa zasjedanja Ratnog predsjedništva Kotor-Varoši iz kojih se vidi da čelnici općine, u prisustvu svjedoka i drugih pripadnika vojske, prvih dana novembra 1992. govore o zarobljavanju 150 Muslimana iz Večića. Na jednom od sastanaka se navodi da će o njihovoj sudbini odlučiti četiri oficira VRS-a, Župljanin, Pejić, Balaban i Novaković.
Župljanin je tada prebacio odgovornost na Prvu kotorvarošku brigadu i njenog komandanta pukovnika Novakovića u čijoj su nadležnosti bili zatočeni Muslimani tokom boravka u školi u Grabovici.
Od 4. novembra 1992. zarobljenici iz Večića se više ne spominju na sastancima Ratnog predsjedništva Kotor-Varoši. Tužiteljica sugeriše da je to zato što su dan ranije strijeljani. Iz bilješki se vidi da se razmatra samo formiranje komisije koja bi se bavila "ratnim plijenom", odnosno skupljanjejm novca i dragocijenosti oduzetih od žrtava, a navodi se i da će biti preduzeta "asanacija terena" i "čišćenje škole" u Grabovici.
Tužiteljica je pitala Župljanina šta je sa tijelima ubijenih, jer ostaci nisu pronađeni. Rekao je da se pričalo da su pokopana "negdje prema selu Plitska".
U jednom intervjuu, u novembru 1992., nakon zločina, Župljanin je izjavio da su se muslimanski ekstremisti iz Večića "sreli sa sudbinom koju su zaslužili".
Zločini koji su napravljeni u Kotor-Varoši su po Tribunalu u Hagu imali razmjere genocida.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh