Litijum igra glavnu ulogu u globalnom prijelazu na održivu i čistu energiju. To je ključna komponenta za baterije električnih vozila, između ostalog. Od 2021. Evropska unija potpisala je partnerstva za osiguranje opskrbe takvim kritičnim sirovinama s 14 zemalja, uključujući Argentinu, Norvešku i Zambiju. Blok ima za cilj prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju te postati klimatski neutralan do 2050. godine.
EU je također formalno predan promicanju demokracije i vladavine prava u cijelom svijetu, ali posebno u svom bliskom susjedstvu – uključujući zapadni Balkan, gdje su mnoge države kandidati za članstvo u EU, stoji u analizi kloju je objavio ECFR, Evropsko vijeće za vanjske odnose.
Ovog su mjeseca Srbija i EU održale ključni samit o sirovinama u Beogradu, na kojem su sudjelovali njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Evropske komisije Maros Sefcovic. Dvije su strane potpisale sporazum o održivim sirovinama, lancima vrijednosti baterija i električnim vozilima. Sada namjeravaju izraditi smjernice u roku od šest mjeseci koje će sadržavati konkretne radnje za razvoj strateškog partnerstva. Na beogradskom summitu bili su i predstavnici proizvođača automobila Merzedes-Benz i Stellantis.
Srbija je dom jednog od najvećih nalazišta litijuma na svijetu. Procjenjuje se da dolina Jadar sadrži 200 miliona tona rude litij-borata, čime se može zadovoljiti 10 posto globalne potražnje za litijumom. To bi moglo pomoći u izradi 1,1 miliona električnih vozila godišnje.
Demokratija, vladavina prava i medijske slobode oslabili su pod srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Zabrinutost oko upravljanja rudarenjem izazvala je izjave kritičara da novo strateško partnerstvo neće uspjeti donijeti regulatorni okvir koji osigurava odgovornu rudarsku praksu u Srbiji.
Malo je znakova da će EU iskoristiti ovaj novi dio svog odnosa sa Srbijom – koja je kandidat za pridruživanje bloku – da potakne formalne napore kroz proces pristupanja za rješavanje ovih problema. Scholz je u Beogradu ponovio da je Njemačka spremna podržati Srbiju u provedbi reformi demokratije i vladavine prava.
Jednako tako, Srbija kao kandidatkinja treba svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladiti s politikom EU. Ali još se nije pridružila bloku u sankcioniranju Rusije nakon invazije na Ukrajinu. I, dok EU intenzivira svoje napore da ugrozi svoj odnos s Kinom, Vučić je ugostio kineskog čelnika Xi Jinpinga u Beogradu u maju i potpisao sporni ugovor o izručenju koji bi kineske disidente mogao dovesti u opasnost. Čini se da srbijanske vlasti ciljaju i na antiratne članove ruske dijaspore.
Kritičari su u pravu da je EU dugo tražila od srbijanskih vlasti da naprave poboljšanja, ali bezuspješno. Međutim, postoji šansa da ovaj put bude drugačije. EU ima istinsku priliku utjecati na dobro upravljanje i najbolje prakse kroz novo partnerstvo, koje ima ogroman potencijal za razvoj Srbije. Snažan regulatorni okvir je apsolutna potreba. U najmanju ruku, EU mora pokazati da će prekinuti partnerstvo ako Srbija ne riješi pitanja upravljanja i prakse.