„Zbogom prijatelju“ na naslovnici ovosedmičnog broja „Stava“ posvećeno je preminulom muzičaru Đorđu Balaševiću i njegovom odnosu prema Bosni i Hercegovini. O životnom i profesionalnom putu „pjesnika panonskih ravnica i naših srca“ piše Ognjen Tvrtković, a glavni urednik „Stava“ bavi se neprimjerenom problematizacijom njegovog djela nakon što je napustio ovaj svijet.  

„Stav“ u ovom broju donosi i još jedan „In memoriam“ koji je ražalostio sve oni koji su znali za nemjerljiv doprinos dr. Nedžiba Šaćirbegovića samostalnoj Bosni i Hercegovini. U utorak, 23. februara 2021. godine, na Floridi je u 95. godini života na Ahiret je preselio dr. Nedžib Šaćirbegović,  a „Stav“ u novom broju detaljno piše o njegovom uzbudljivom životu. Bio je pripadnik pokreta “Mladi muslimani”, zbog čega je hapšen i osuđivan 1946. i 1949. godine. Emigrirao je u SAD, gdje je imao istaknutu ljekarsku karijeru i ulogu u osnaživanju islamskih institucija. Poseban doprinos za Bosnu i Hercegovinu dao je lično, kao i njegovi sinovi Muhamed i Omar, tokom Agresije na BiH.

Još se ne stišava bura nastala u javnosti nakon što je takozvani Bh. blok isporučio mjesto gradonačelnika Mostara u ruke Čovićevog HDZ-a. Iako je javnost, posebno mostarska, s punim pravom i dalje krajnje uznemirena ovakvom izdajom navodno probosanskog stranačkog bloka, tenzije su još visoke uglavnom zbog suludih pokušaja “Četvorke” i njenih medija da nekako amortiziraju otvorenu izdaju te je prikažu kao pozitivan pa čak i progresivan politički potez.

Najupornije i najpriležnije na ovome radi Naša stranka, koja i jeste najodgovornija za izdaju Mostara, a zbog čega ovih dana i trpi veliku političku štetu. U pokušaju da provedu “kontrolu” štete, uspaničeni kadrovi Naše stranke nastoje svoj svima vidljivi oportunizam i dvostruka mjerila prikazati kao principijelnost, čime samo dodatno razdražuju ionako revoltiranu javnost. O ovome pišemo u novom izdanju „Stava“.

Novi „Stav“ donosi priču o trinaest i po laži Elmedina Konakovića. On je, naime, nedavno (16. februara 2021) na Facebooku objavio status u kojem je pobrojao 14 stavki po kojima Bosna i Hercegovina stoji najlošije. Nije naveo nikakve izvore, ostavljajući da mu vjerujemo na riječ. Napravili smo kraću analizu Konakovićevih 14 tvrdnji, od kojih je samo jedna (možda) tačna. Sve ostalo samo je gomilanje parola, općih mjesta i potpunih neistina. Za one koji žele provjeriti podatke ili dobiti više informacija o drugim državama naveli smo u zagradama relevantne izvore.

Srebrenica i bošnjački bojkot izbora, šta će se dalje dešavati u tom gradu, analiziramo u novom izdanju „Stava“. Prva opcija jeste da Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvati apelaciju i u potpunosti poništi izbore u Srebrenici, te da budu održani novi. Hoće li i kada će Ustavni sud donijeti odluku, trenutno nema informacija. Međutim, ako odluka Ustavnog suda bude nepovoljna, pred bošnjačkim političkim predstavnicima u Srebrenici još su dvije opcije.

U novom „Stavu“ pročitajte kratki FGR pojmovnik. Sarajevski FGR spada u specifičan sociološko-psihološki fenomen. Manje ili više, u domaćoj javnosti poznato je o kakvoj se društvenoj pojavi radi. Za one koji još uvijek nisu sigurni donosimo kratko tumačenje kroz pojmovnik-imenik. Kako prosječni sarajevski FGR-ovci doživljavaju neke političke pojmove, bilo kroz osobna imena domaćih političara, političke partije ili pojave i događaje, nakon ove liste trebalo bi biti malo jasnije.

Dr. Besmir Fidahić s Univerziteta u Maastrichtu usmeni je i pismeni prevodilac, lektor i stenograf. Njegove su radne kombinacije bosanski i engleski kao maternji jezici i francuski, arapski i holandski kao jezici s kojih prevodi. Fidahić je dugo radio kao profesionalni prevodilac na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Kako sam kaže, zanat je ispekao u Tužilaštvu Suda za ratne zločine Ujedinjenih nacija, gdje je radio na slučajevima Srebrenica, Gotovina i Karadžić. Usmeno je preveo i prepisao mnoštvo razgovora sa svjedocima, žrtvama i osumnjičenima i pismeno preveo veliki broj pratećih dokumenata. Nedavno je publicirana njegova knjiga Jezička pravda na Sudu za ratne zločine u Hagu, koja je i povod za razgovor.

U novom „Stavu“ pišemo o ženama u Oružanim snagama BiH. Iako se danas sve više govori o ravnopravnosti između muškaraca i žena, ipak postoje određene profesije, odnosno poslovi za koje se smatra da su prikladniji muškarcima. Međutim, žene su uvijek uspijevale dokazati i pokazati da su sposobne ostvariti se na svakom životnom polju. Dovoljno je samo da žena nešto želi postići. Jedan je od takvih primjera su i pripadnice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

U novom broju „Stava“ donosimo uzbudljivu priču o sarajevskoj aškenaskoj sinagogi. Sarajevski hroničari kazuju da su 1893. uspjeli kupili zemljište u Ulici Terezija na lijevoj obali Miljacke. Bilo je to mjesto uz samu rijeku, odmah niže At Mejdan parka, u kojem je nova vlast sagradila muzički atelje i obnovila klupe i staze i imenovala ga po Josipu barunu Filipoviću, komandantu okupatorske vojske, pa očas to mjesto postade najživlje u gradu, posebno o podnevu, o praznicima i vikendom, kada je vojni puhački orkestar puhao u svoje trube.

Al-Hasan Ibn al-Haytham, matematičar, fizičar i astronom praotac je moderne naučne metode, otac optike, babo evropske renesanse. Nadahnut jabučicom ljudskog oka, počinje graditi ono što će kasnije biti poznato kao “camera obscura”. Pet stotina godina prije Leonarda da Vincija on zadire u ono što će se kasnije pripisivati ovom velikanu Italije, te Kepleru i Descartesu, a zapravo će oni, kao i brojni renesansni i postrenesansni mislioci, ustvari samo replicirati ili graditi na onome što su veliki muslimanski naučnici davno utvrdili. O Ibn al-Haythamu čitajte u novom izdanju „Stava“. 

Nedavno je NASA-in rover sletio na Mars, u krater nazvan Jezero po istoimenom mjestu u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme Osmanlija Jezero je nazivano Džol Hisar (Göl Hisarr). Njegova je ljepota privlačila visoki bosanski begovat iz današnje srednje i zapadne Bosne koji je u njemu stoljećima držao čardake i ljetnikovce. Nije nimalo slučajno što je sultan Bajezid III u Jezeru izgradio džamiju. O tome šta je i gdje je to Jezero pišemo, među ostalim, u ovom broju „Stava“.