Za ˝Stav˝ govori profesorica Tanya Domy, profesorica na Univerzitetu Columbia i saradnica Instituta Harriman, bivša glasnogovornica OSCE-a u BiH, koja poručuje da je Schmidt ˝smrtonosan˝ te da je ponašanje Amerike apsolutno sramotno i da BiH zaslužuje bolje.
˝Mislim da je imenovanje Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika bila katastrofalna odluka, nije ga trebala uopće na ovu dužnost predložiti bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. To je bila njena tako loša odluka i tako nesretna za BiH. Taj čovjek pokazao se politički poprilično 'smrtonosnim', a ta njegova politička 'ubojitost' posebno se ispoljila u procesu nametanja izmjena Izbornog zakona u korist osovine Čović-Dodik, koji se desio tokom provođenja izbora u oktobru, i to sve uz potporu SAD-a. Kršenje vladavine prava od visokog predstavnika Christiana Schmidta i uz potporu SAD-a je nešto apsolutno sramotno˝, navela je između ostalog.
Uoči Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Jakub Salkić podsjeća da je Bosna i Hercegovina, iako ne formalno, ka svojoj nezavisnosti krenula onoga trenutka kada su građani naše zemlje na prvim demokratskim izborima dali podršku Stranci demokratske akcije (SDA), čiji je tada lider bio rahmetli Alija Izetbegović.
Iako ne jedini, Alija Izetbegović bio je najuporniji, najdosljedniji, najjasniji i najglasniji u zagovaranju jedinstvene, nezavisne, nedjeljive, suverene Bosne i Hercegovine. Svoju viziju Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović podijelio je s 40.000 građana na stadionu Koševo.
˝Godina 1991. bila je obilježena približavanjem rata, pregovorima o uređenju Bosne i Hercegovine. U to vrijeme Bošnjaci i Hrvati težili su nezavisnosti, a Srbi ostanku u Jugoslaviji, odnosno Srbiji. Počeli su formirati samostalne oblasti, paradržavna tijela poput Skupštine srpskog naroda, te na kraju Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu, pravdajući svoje odluke plebiscitom srpskog naroda, koji se u većini izjasnio da želi ostati u Jugoslaviji, odnosno vezan za Srbiju. Odgovarajući na te akcije SDS-a, Alija Izetbegović je kazao: “Bosna i Hercegovina je suverena republika i ona će ostati suverena. Iza takvog koncepta stoje najmanje dvije trećine njenih građana i cijela svjetska javnost. (...) plebiscit srpskog naroda nije doprinos stabilizaciji već daljoj destabilizaciji. To je pokušaj da se dijeli nešto što nije djeljivo. Bosna i Hercegovina može biti okupirana, ali ne i podijeljena. Ali okupacija ne može biti trajna. (Oslobođenje, 13. novembar 1991.)˝, piše Salkić.
U tekstu ˝Kada zagrebačko cvieće i beogradsko cveće neistomišljenike proglašava prorusima i srbofilima˝ Mustafa Drnišlić piše o medijskom linču na Harisa Zahiragića, zastupnika SDA u Skupštini KS i delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH i SDA općenito, navodeći da je cilj medijskog linča uobičajena diskreditacija svih neistomišljenika i kritičara ˝osmorke˝.
˝Čak i sama ideja da pojedini Bošnjaci prakticiraju pravo svake slobodne individue da razmišlja o stanju zajednice kojoj pripada te da se uopšte usuđuje kritikovati otvoreno obespravljivanje vlastitog naroda dovodi do bijesa one koji su svojevoljno postali sluge tuđim interesima i koji su odlučili žrtvovati bošnjačka prava i slobode zbog vlastite koristi. Za takve prodane i izgubljene duše nema mrže pojave od hrabre individue koja je njihov opozit i samim tim živi svjedok da se može biti ponosan, uspravan i slobodan Bošnjak, a ne puzava izdajica poput njih˝, zaključio je.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Bošnjaci u stalnom osnivanju, dijagnostičari sikter
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Nije uspjelo Abdiću, neće ni Konakoviću
Sead Omeragić: Narod i cvijeće
Mustafa Drnišlić: Kada zagrebačko cvieće i beogradsko cveće neistomišljenike proglašava prorusima i srbofilima
Adnan Pejčinović: “Trojka” protiv demokratije
Damir Hadžić: Brčko na raskrsnici ili u ćorsokaku?
Tanya Domi: Schmidt je “smrtonosan”, ponašanje Amerike je apsolutno sramotno, BiH zaslužuje bolje (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Osman Softić: Idealno bi bilo nastaviti sjediti na dvije stolice
Bojan Budimac: Türkiye kuca jednim srcem
EKONOMIJA
Jakub Salkić: Daj nam sunca
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Dok gledam u muzgava vrata i zahrđale lokote (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Zapis o mozaiku (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Zamka u lažnom rovu (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Kako razlikovati onoga koji zulum čini od onoga kome se zulum čini (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Amina Šećerović-Kaşlı: Spasioci i narod Bosne i Hercegovine pokazali su veliko srce
Alma Arnautović: U Kalesiji počela proizvodnja stambenih kontejnera
Mirza Abaz: Pravoslavna ornamentika u službi remećenja mira u Rožajima
Alma Arnautović: Kada nestane crvenih i plavih ukrasnih papira
Nedim Hasić: Smeta li munara pogledu na more
Jakub Salkić: ˝Mi ne bismo bili ono što jesmo da smo u ime sumnjive sigurnosti izabrali potčinjavanje˝ (1. mart)
Amir Telibećirović: Prvo “poljubiti” činjenice pa budućnost
Alen Kalajdžija: Da riješimo problem minareta i munare
Ammar Kulo: Sorošev postratni konkurs
Izet Perviz: Konačište za legendu
KULTURA
Bajro Perva: Moja kasida “Da je Bosna od Dženneta dio” izvodi se na čitavom dunjaluku (O Seadu Redžepagiću)
Almir Zalihić: Poezija Ibrahima Hadžića postaje vidik na četiri vode
Aldemar Ibrahimović: Nama uvijek neko drugi mora da ukaže na vrijednosti koje baštinimo (INTERVJU/Razgovarao: Sanadin Voloder)
Almir Zalihić: Odlazak pjesnika koji je pisao za neko drugo vrijeme (O Željku Grahovcu)
