Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, nosi ovosedmičnu naslovnicu „Stava“ te poručuje da treba „Puno raditi, dobro raditi i dobru se nadati“.

Vjerovatno ne postoji ličnost u javnom životu Bosne i Hercegovine koja je izloženija svakovrsnim napadima od prof. dr. Sebije Izetbegović, međutim, čini se da je njen duh nesalomljiv, ako bismo sudili prema intervjuu koji je dala sedmičnom listu „Stav“. Vesela, optimistična i puna energije, dočekala nas je u svom kabinetu. Jedino u trenutku kada je govorila o mogućem novom epidemiološkom valu virusa korona pokazivala je zabrinutost. Osim što je komentirala napade na njenu ličnost, stanje u zdravstvu i na KCUS-u, ali i odnos između dvije bolnice u Sarajevu, prof. dr. Sebija Izetbegović odgovara i na pitanja koja je njena uloga u SDA, je li siva eminencija, koja su njena predviđanja za naredni period...

Za „Stav“ je dao intervju bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. “Ne znam šta se događa, ali postoji neka podudarnost između politika Hrvatske i Srbije kada je riječ o odnosu prema BiH. Imam osjećaj da se budi duh Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, a to znači da ne postoji saradnja s BiH kakva bi u normalnim uvjetima trebala biti“, rekao je Mesić i pritom dodao da je izjednačavanje Alije Izetbegovića sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom bez smisla i bez ukusa.

U uvodnoj riječi Jakub Salkić donosi „Hićaju o nezavisnosti Republike Srpske“ koju naziva „hronologijom jednog kukavičluka“.

„Dodik još od 2010. iz godine u godinu najavljuje referendume o nezavisnosti. Najave o referendumu kulminirale su 2016. godine, kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio da je Dan Republike srpske 9. januar neustavan. Dodik je i tada bjesnio, pjenio, najavio referendum o nezavisnosti, s jaranom Vučićem posmatrao vojnu vježbu Vojske Srbije na Drini, na granici s Bosnom i Hercegovinom“, piše Salkić.

Mustafa Drnišlić povodom Zakona o negiranju genocida primjećuje da Inzkovo iznenađujuće “buđenje” otvara i dobronamjerno pitanje kada će se i hoće li se konačno probuditi i kolektivna srpska svijest i savjest.

„Kada će se srpska većina konačno trgnuti iz hodajuće noćne more u koju su je odvele njene radikalizirane i šovinizmom opijene elite, kada će se vratiti iz svijeta krajnjeg barbarizma i ponovo pridružiti društvu civiliziranih zajednica? Da li će srpska politička zajednica doživjeti ne toliko katarzu koliko spoznaju i uspon na neki viši nivo svijesti, onaj koji je iznad priprostog i primitivnog nacionalizma koji uzdiže navodne 'nacionalne interese' iznad svakog morala?“, pita se Drnišlić.

U „Stavu“ se sjećamo Zlatnog ljiljana Čedomira Bate Domuza. Čedina udovica Vesna Domuz i kćerka Sanja Sadiković za “Stav” su se prisjetile kako je bilo živjeti s ovim vitezom Bosne, detaljno su opisana kobna dešavanja u periodu od 29. do 31. jula 1992. godine, pričale su o životu u ratu i nakon rata, o odnosima s familijom, o viziji države, ali i o njihovom konačnom povratku islamu.

„Pred agresiju je operisan i jedva je preživio. Pošto je bio pred komatoznim stanjem, iz Policijske stanice Hadžići otišlo je sedam ljudi da mu daju krv. Vozio je kolega pravoslavac sedam muslimana da mu daju krv i spase mu život. Kada je tek počeo rat i kada je svako od nas razmišljao kamo dalje, on je kazao: 'Ljudi su mi krv dali kako bi me spasili, a sada me neko ubjeđuje da sam ugrožen od njih. Ja to ne mogu prihvatiti.' Pošto je njegova majka Desanka imala težak porod, tako da ga nije mogla dojiti, njegova pomajka po mlijeku bila je jedna lijepa žena Esma iz Binježeva. Kada se cjelokupna situacija sagleda, može se sa sigurnošću reći da je on sa svojim komšijama muslimanima bio i krvlju i mlijekom povezan“, priča njegova udovica Vesna.

O ostalim temama kojim se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Jakub Salkić: Hronologija jednog kukavičluka

POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Zakon o zabrani genocida
Adem Mehmedović: Predugo čekani “Hatidžin zakon”
Sebija Izetbegović: Puno raditi, dobro raditi i dobru se nadati (INTERVJU/Razgovarao: Filip Mursel Begović)
Stjepan Mesić: U regiji se budi duh Tuđmana i Miloševića, Čović i Dodik razbijači su BiH (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Jakub Salkić: Kako je integracija Univerziteta u Sarajevu izazvala podjele
Muhamed Jusić: Sve češće čujemo divljenje i podršku bosanskom iskustvu življenja islama (INTERVJU/Razgovarao: Admir Lisica)
Bojan Budimac: Cilj je srušiti Erdoğana
Osman Softić: Tunižanski islamisti rade u korist vlastite štete
Almir Avdić: Ponovo se vrši pritisak na Bošnjake u Crnoj Gori, to nas podsjeća na devedesete (INTERVJU/Razgovarao: Admir Lisica)

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Ilinčica, Arsen Dedić i fina ugljena prašina (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Dnevnik haškog svjedoka (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Pobjeda koju smo skupo platili (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Kad za nečim žudimo, učini nam se nadohvat ruke, a zanemarujemo provaliju (Hadži hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Almir Mehonić: Ćuprija slave hvaljenog sultana vrijedna
Mirza Abaz: Čedo je s komšijama muslimanima bio i krvlju i mlijekom povezan
Amina Šećerović Kasli: Fama o ugroženim pravima LGBTI sofisticirana je kampanja obmanjivanja javnosti
Dean Džebić: Lasersko naoružanje – “Ratovi zvijezda” postaju stvarnost
Admir Lisica: Petnaest godina od osnivanja FC „BiH Odense“
Mirzet Hamzić: Brian Eno imenovao je srpski i hrvatski kriptofašizam
Izet Perviz: Krajputaši u Cazinskoj krajini
Amir Sijamhodžić: Neustrašivi Kladuščanin iz jedinice “Hamza”
Nedim Hasić: Sarajka na osmanskom dvoru
Ammar Kulo: Kako smo bez Tomove pomoći konačno ubili Jerryja
Esad Rahić: Valjevo je četiri stoljeća bilo muslimanska kasaba

KULTURA
Almir Zalihić: Lingvistički i retorički glorificirana pjesnička staza po kojoj ćete rado hodati (o knjizi Birsene Džanković)
Željko Grahovac: Skica za portret pjesnikinje Anite Pajević