“Bošnjaci su u sukobu sa Zapadom.” Tako bi se mogle sažeti poruke određenih političkih aktera i naslovnice njima bliskih medija, a kojima zasipaju ovdašnju javnost još otkada je propao pokušaj uvođenja aparthejda kroz nametanje Izbornog zakona. S tih adresa i tornjeva već se sedmicama gotovo histerično upozorava kako je odbijanje bošnjačke javnosti i “političkog Sarajeva” da pristanu na strani diktat, po kojem bi Bošnjaci postali građani drugog reda u vlastitoj državi, ustvari ne samo bezumna pobuna protiv vrlog svjetskog poretka već i čin krajnje nezahvalnosti prljavih i mutavih urođenika spram dobrohotnih “Velikih Bijelih Očeva” u Washingtonu, Londonu i Bruxellesu.
Američko patronizirajuće obraćanje nije slučajno, već je dio procesa infantilizacije koloniziranog subjekta. Želi se poručiti da je neko drugi, a ne dokazana bošnjačka spremnost na odbranu suvereniteta i integriteta države, čuvao i čuva Bosnu i Hercegovinu i garantira njenu cjelovitost. To je istovremeno i vjetar u jedra kolonijalnom mentalitetu onih koji su pristali da za tuđi račun “kuhaju bošnjačku žabu” nesvjesni da time kuhaju i sami sebe. Sve navedeno pokazuje da je bošnjačkoj političkoj kulturi, ali i samom društvu, hitno potreban antiimperijalni i antikolonijalni diskurs kako bi prvo promislili a zatim pronašli prave riječi i termine kojima bi opisali ono što im se dešava te nazvali stvari pravim imenom. Bećirović je, znači, ne samo zagovarao popuštanje kolonijalnom diktatu već je bilo kakvo suprotstavljanje uvođenju aparthejda nad Bošnjacima označio kao “sukob sa Zapadom”. To je klasično autokolonijalno “kuhanje žabe”, gdje se vlastito kapitulanstvo, sluganstvo te veleizdaja nacionalnih i državnih interesa žele predstaviti nekakvom mudrom, čak i “prozapadnom” politikom”, piše Mustafa Drnišlić u novom broju.
Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Šerifa Patkovića, ratnog komandanta Sedme muslimanske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine i bivšeg predsjednika Upravnog odbora Fondacije za pružanje pomoći u rješavanju stambenih pitanja pripadnika boračke populacije, te Sene Šehovića, bivšeg direktora ove fondacije, zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Optuženi se terete da su od juna 2016. do oktobra 2018. godine, bez saglasnosti Vlade Federacije BiH kao osnivača Fondacije, te bez znanja i odluke Upravnog odbora, kupili automobil Volkswagen Tiguan i to novcem s računa namijenjenog za pomoć boračkoj populaciji u Federaciji BiH. U međuvremenu je na svom Facebook profilu reagirao Šerif Patković napisavši da su mu metu na čelo stavili “zaštitnici tekovina udruženog zločinačkog poduhvata i domaći izdajnici”. “Stav” se u 391. izdanju detaljno bavi ovim slučajem.
“Ono što je posebno zabrinjavajuće, a što je naprosto nemoguće ne primijetiti, jeste da su od okončanja Agresije na našu domovinu sve do danas vrlo često na meti kritika, pa čak i od samih nekadašnjih pripadnika Armije RBiH, istaknuti komandanti i generali. Nerješavanje pitanja boračke populacije neposredno iza rata dovelo je do ove situacije. Borci su ogorčeni. Nevjerovatno je to što je tek prije nekoliko godina donesen Zakon o demobilisanim borcima, skoro tri decenije iza agresije. Sve to dovodi do opravdanog nezadovoljstva kod ljudi koji su bili, kako sami za sebe kažu, “obični borci”. Međutim, to je neprijatelj u miru mudro iskoristio udaljavajući saborce jedne od drugih ali i od naroda. Time je svu odgovornost za loš položaj cjelokupnog društva, samim tim i boraca, prebacio na grupu komandanata i generala. Najgore u svemu tome jeste to što se iza te priče sakrio agresor, tj. ne upire se prstom u prave krivce. Da je Bosna i Hercegovina ostvarila pravo na obeštećenje od Srbije i Hrvatske, drugačija bi priča bila. Naši ratni vojni invalidi i porodice šehida i poginulih boraca trebali bi svoje naknade primati od odštete koju su nam još davno trebali platiti agresori. To se nikada nije desilo. Dobili smo i Dejtonski mirovni sporazum, kojim je regulirano da se pitaju i oni koji su rušili državu. Što je najgore, one politike koje su devedesetih godina napale na Bosnu i Hercegovinu i dan-danas haraju ovom državom. Njihova je taktika jasna – ukaljati najvrednije, najhrabrije i najčasnije sinove ove države i prikazati ih u što tamnijem svjetlu. Tako pokušavaju razgraditi i našu državu i naše društvo. ”
Donosimo i intervju s Rijanom Jusufbegović, naučnicom, aktivistkinjom i kandidatkinjom za Skupštinu Kantona Sarajevo.
“Vjerujem da će se stvarne razmjere široke podrške Stranci demokratske akcije moći vidjeti tek kada započne predizborna kampanja, ali atmosfera s terena je odveć fascinantna i sigurno je da će izborni rezultati to i potvrditi. Kada su u pitanju žene, ali posebno mladi ljudi, smatram da je veoma pozitivna pojava to što su u politici prisutniji nego ikada prije, međutim, neophodno je da to budu oni najbolji ljudi, kojima činjenica da su mladi nije jedina referenca. Također, smatram da, iako je tendencija podmlađivanja kadrova veoma značajna i dobra, ni na koji način ne smijemo zanemariti važnost i značaj starijih i iskusnijih kolega, koji su hrabro i dostojanstveno obavljali one pozicije koje su im bile povjerene.”
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Amina Šećerović-Kasli: Kako sam uvehnula od tuge nad našom glupošću
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Kuhanje bošnjačke žabe
Uzeir Alispahić: Je li Bakiru Izetbegoviću uopće potrebna predizborna kampanja, protukandidat mu je “dvorska luda”
Alija Čolaković: Uoči izbora 2022. Bošnjaci su na historijskoj prekretnici
Mirza Abaz: Kako su zaštitnici tekovina UZP-a i domaći izdajnici stavili Patkoviću i Šehoviću metu na čelo
Jakub Salkić: N1 – televizija za pritiske i ucjene
Rijana Jusufbegović: Uviđaju razliku, zato se SDA-u pridružuje sve veći broj mladih i školovanih ljudi (INTERVJU/Razgovarao: Sanadin Voloder)
Uzeir Alispahić: Politika zaduživanja Vlade Kantona Sarajevo vodi nas u dužničko ropstvo
Jakub Salkić: Kako će izgledati grad 2035. godine?
Bojan Budimac: I “slučaj pjevačice” u funkciji širenja razdora
Osman Softić: Šta Bosna i Hercegovina može naučiti od Indonezije
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Borba za Dajankušu (Sadik Ibrahimović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Napad je pratila muzika, linijom je preko razglasa odjekivao“Marš na Drinu” (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Svako se okreće prema svojoj kibli (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Nedim Hasić: Atif Purivatra, pionir afirmacije bošnjačke nacije
Mirza Abaz: “Centralna tačka nas Bošnjaka je džamija, ona nas nikada nije izdala”
Hasan Eminović: Za zločin u Raštanima očito nikada niko i neće odgovarati
Alma Arnautović: Trideset godina Dobošnice čeka odgovore
Amila Memić: Emsuda Mujagić, čudo od žene
Izet Perviz: Užasi vladavine SDS-a
Ammar Kulo: Dok jedni oslobađaju Kupres, drugi kradu djedov duhan
Alen Kalajdžija: Zapisi iz historije i jezičke nedoumice
Izet Perviz: Hiže nespokoja
KULTURA
Kenan Šurković: Kako se gradilo veliko Osmansko carstvo
Esad Rahić: U cijelom Bosanskom ejaletu i šire Hušui je bio poznat po pisanju tariha
