Na naslovnoj strani novog broja, 412. po redu, sedmičnog lista za politiku, društvo i kulturu “Stav” nalazi se intervju Mirze Abaza s kandidatom za predsjednika/potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Refikom Lendom, koji je govorio o kandidaturi za predsjednika/potpredsjednika FBiH, o složenoj političkoj situaciji u većem bh. entitetu, ali i cijeloj BiH, o situaciji unutar SDA, ali i o svojoj lokalnoj zajednici – Novom Travniku.

“Ja sam, kako rekoh, više razmišljanja da će SDA zajedno sa svojim partnerima i onima koji budu nužni sudionici uspostave vlasti zaista biti nezaobilazna u procesu nastavka vođenja pozitivnih procesa koje je pokrenula Vlada FBiH, na čijem je čelu bio Fadil Novalić. To je jedino pravo i ispravno, sve ostalo je katastrofa. I to ne katastrofa samo za građane već i za sve druge koji misle da mogu uspostaviti vlast. Prvenstveno, ja ne vidim način na koji mogu ostali formirati vlast, naprosto je nezapamćeno u postojanju demokratije kao društveno-političkog sistema da 15 političkih stranaka učestvuje u sastavljanju bilo kakve vlade. Pa i četiri ili pet koalicionih partnera u nekom momentu ozbiljno se počnu mimoilaziti u pogledima, a kamoli dvocifren broj. Konkretno, 'osmorka' je sama po sebi sastavljena od različitih ideologija, a dodamo li na to još koaliranje s HDZ-om i strankama okupljenim u Hrvatski narodni sabor, situacija postaje još teža. Prema tome, ne bi se smjelo niti ću ja kao jedan od članova rukovodstva FBiH dozvoliti da se procesi u većem bh. entitetu vode bez SDA. Rukovodstvo FBiH mora biti jedinstveno u donošenju odluke o izboru mandatara Vlade FBiH i ministara, a budite sigurni da ja neću dozvoliti da se išta učini što će biti štetno za entitet FBiH i državu BiH”, rekao je, između ostalog, Refik Lendo.

U uvodnom tekstu Filip Mursel Begović piše o bošnjaštvu i neumornom ulaganju u bošnjaštvo.

“Pa zar nije ta potreba zadnjih mjeseci postala jasna svakom iole politički osviještenom Bošnjaku koji može sanjati građanske principe, ali oni ne vrijede ako se ne brane konstitutivnošću. Bez te snage, koja se vazda temelji u kulturi kao kohezivnom tkivu, slijedi obespravljivanje od druga dva naroda koji ne haju ni za građansko ni za probosansko. Upravo zbog nedostatka jedinstvene državne politike (koja se lomi i presijeca s najmanje tri, a unutar toga s osmorkama, jedanaestorkama i ostalim tucetima razbijenih politikantskih jaja), Bošnjaci se gube u onom trenutku kada treba razvijati održive sisteme. Pada se vazda na pojedincima koji JA pretpostavljaju općem, ne shvatajući da je JA kratkoročna vrijednost, a da je MI trajna vrijednost. I zato se osile kantonalni i općinski moćnici, zato se svako malo osniva neko bošnjačko udruženje, savez, koordinacija, kongres..., a ubrzo se razilazimo u napetim okolnostima. Iza nas ostaje razočarano građanstvo koje se ponadalo – eto, napokon smo se pokrenuli. Poput prokletstva nam se nameće podjela za koju ne može biti kriv niko drugi doli nas samih”, istakao je Begović.

Siledžijsko uplitanje u unutrašnje političke, ali društvene odnose suverenih država, upumpavanje miliona dolara radi kidnapiranja medija i civilnog sektora, otvoreno protežiranje, pa čak i kreiranje kijentelističkih političkih projekata, formiranje skarednih i posve nelegitimnih političkih koalicija radi preuzimanja vlasti nisu samo odlike neskrivenog imperijalizma već predstavljaju i opasan atak na krhke demokratije država koje su se našle na meti ovog najnovijeg američkog intervencionizma. Upravo o “eskobarizaciji Balkana” u novom broju piše Mustafa Drnišlić.

“Kaubojsko američko preuređivanje Zapadnog Balkana ne pokazuje znake posustajanja. Destruktivni procesi koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, ali i u Sjevernoj Makedoniji možda na prvi pogled izgledaju kao promišljena strategija, no u suštini su niz duboko promašenih političkih improvizacija koje će dugoročno nanijeti štetu američkim, ali i uopće zapadnim interesima na Balkanu.
Namjera da se 'velike' balkanske države, poput Srbije, Albanije, Grčke i Bugarske, trajno odvoje od 'političkog Istoka', pripitome i čvrsto vežu uz skute Zapada tako što će se njihove apetite zadovoljiti nauštrb 'malih' i 'slabih' država poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije jeste najgora vrsta realpolitike, i to u pejorativnom smislu te riječi. Ipak, od same ideje pokretanja procesa takvih geopolitičkih poremećaja gori je jedino način na koji se oni izvode, a koji se svodi na neprestanu seriju političkih prevrata”, piše Drnišlić.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Treba neumorno ulagati u bošnjaštvo ili zbogom

POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Pax Americana: SAD rizikuje da u regiji izgubi sve a dobije ništa
Refik Lendo: Neću dozvoliti da se procesi u FBiH vode bez SDA (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Adnan Pejčinović: U potrazi za lijekom protiv političke podjele bošnjačkog i bosanskog korpusa
Zijad Lugavić: Želimo aktivnosti koje će ohrabriti mlade da ostaju u našem gradu i u našoj državi (INTERVJU/Razgovarala: Alma Arnautović)
Amir Telibećirović: Netanyahu u BiH kao HDZ-ov „biber po pilavu“
Jakub Salkić: Autoservis izborni štab Konakovićevog kandidata za načelnika Vogošće
Oskar Huter: Srbija i Rusija su kreatori haosa u Crnoj Gori, presudna je uloga međunarodne zajednice (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Bojan Budimac: Turski narod odlučuje o sudbini svoje države
Osman Softić: Uspješni model saradnje u regiji od 700 miliona ljudi
Faris Nanić: Demografski pad Kine i njezina stvarna ekonomska snaga

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Dođe li sve na svoje, prije ili poslije (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Dijapazon nefikcijskih pogleda (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Red rafala, red tekbira i proboj linije na Krečanama (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Dovom da prigrabiš tuđe, to ne može biti (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Rifat Halilović: Odustati nećemo, ali dijaspora neće oprostiti izdaju u Pokretu za državu (INTERVJU/Razgovarao: Almir Mehonić)
Izet Perviz: Progon u Odžaku
Nedim Hasić: Slučaj Lanište - Srpsko slavljenje nekažnjenog zločina
Alen Kalajdžija: Bosnizirano ime glavnog grada Srbije jeste Biograd
Jakub Salkić: Čovjek koji je sreću našao u osmijesima drugih (In memoriam: Senad Islam)
Bajro Perva: Sve što smo postigli u životu Bog nam je dao preko pčela
Izet Perviz: Kameni hod oko Sarajeva

KULTURA
Almir Zalihić: Mostoljubac, zauvijek (O Aliji Kebi)
Nedim Hasić: Madridska izložba o Sarajki koja je bila ispred svog vremena (O Lauri Papo Bohoreti)
Filip Mursel Begović: Odlazak slikara koji je oživljavao svijet navodeći nas na uvijek novo rođenje (In memoriam: Izet Đuzel)