Fadil Novalić po mišljenju mnogih najuspješniji je premijer Federacije Bosne i Hercegovine u historiji njenog postojanja. Takvu tvrdnju potvrđuju i ekonomski pokazatelji rada njegove Vlade koji se mogu medijski prešućivati, ali se ne mogu osporiti. Nažalost, iako je svojedobno u stranim centrima moći vladalo oduševljenje što je čovjek njegovih sposobnosti izabran za premijera Federacije BiH, dnevnopolitička dinamika odredila je da se njegov uspjeh često umjetno fabricira u neuspjeh te da dio medija od Novalića pokušava napraviti karikaturalan lik. Srećom za Federaciju BiH, kojoj je Novalić dva mandata (zbog blokade HDZ-a) na čelu, da je ovaj čovjek vedrog duha te da u sebi nosi genetski materijal borbenosti svojstven gradačačkim Bošnjacima. Nije posustao uprkos svim napadima. U Stavu po prvi put javno govori o američkoj Crnoj listi, zatim uspjesima Vlade Federacije BiH, ekonomskim izazovima i odgovara na pitanje o izgledima SDA da nosi teret upravljanja novom Vladom Federacije BiH.

U Srbiji su za 13. novembar raspisani izbori za nacionalne savjete nacionalnih manjina. Posebno zanimljiva izborna utrka vodi se u Sandžaku, gdje će se na biralištima izmjeriti pet listi za novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Stav je u ovoj kampanji razgovarao s najznačajnijim akterima ovih izbora, pružajući im prostor da iznesu svoja viđenja, ideje, programe i ciljeve. Seriju intervjua zaključujemo s dr. Fuadom Baćićaninom, prvim na listi “Bošnjačko jedinstvo dr. Sulejman Ugljanin”. Baćićanin je ličnost koja personificira kontinuitet jedne politike u BNV-u od njegovog osnivanja pa do danas. Novopazarac je, doktor kulturoloških i književnohistorijskih nauka, višegodišnji urednik Novopazarskog zbornika, jedinog naučnog časopisa u Sandžaku, a koji u kontinuitetu izlazi od 1977. godine. Baćićanin je i aktuelni potpredsjednik BNV-a; bio je i direktor Biblioteke i Muzeja u Novom Pazaru.

 Politička scena u Sjevernoj Makedoniji izuzetno je složena i dinamična i u makedonskom i u albanskom biračkom tijelu. Jedina je velika razlika u tome što su sve albanske stranke za euroatlantske integracije, dok je kod etničkih Makedonaca glasnija manjina protiv Evropske unije, odnosno ona proruska, prosrpska, promađarska... Kada se analiziraju albanske stranke, možemo izdvojiti one koje više naglašavaju nacionalne interese od onih koji žele afirmirati vjerske vrijednosti. Upravo na tragu takve polarizacije nastao je 2014. godine Pokret BESA, koji je isticao islamske vrijednosti i čiji je kadar odranije bio prepoznat kroz akademski i NVO rad. Nažalost, takav politički subjekt privukao je mnogo pritisaka, koji su, u kombinaciji s unutrašnjim metodološkim razlikama, dovele do podjele. Afrim Gashi rodio se 1977. godine u Skoplju, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je pravne nauke na Tetovskom Univerzitetu, a magistrirao je u Skoplju na Institutu društvenih, pravnih i političkih nauka. U mladosti se bavio muzikom, želio je postati ljekar – zato je završio medicinsku školu, a ranije zanimanje mu je bilo novinarstvo. Osnivač je i glavni urednik časopisa Šenja, koji izlazi od 2011. godine. U politici je od 2014. godine, kao osnivač Pokreta BESA, a nakon razlaza, koji se dogodio 2018. godine, formira stranku Alternativa, čiji je i predsjednik. U pogledu političke orijentacije, Alternativa je stranka desnog centra koja zagovara konzervativne i tradicionalne vrijednosti. Alternativa je od prošle godine dio Vlade Republike Sjeverne Makedonije, gdje učestvuju s tri ministra, tri zamjenika ministara i nizom direktorskih pozicija. S predsjednikom Gashijem razgovaramo o političkom stanju u Sjevernoj Makedoniji, o odnosima Makedonaca i Albanaca, o izazovima u euroatlantskim integracijama, o regionalnim vezama i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu te o albansko-bošnjačkim relacijama.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Hoće li američki ambasador uskoro u Švrakino selo na postizborno sijelo

POLITIKA
Fadil Novalić: Zašto su Bošnjaci problem susjedima i određenim centrima moći sa Zapada (INTERVJU/razgovarao: Filip Mursel Begović)
Almir Mehonić: Duše vole čistotu; kad govorite čistotu, to funkcionira
Nurko Pobrić: Schmidtove odluke nisu u skladu s principima Ustava Bosne i Hercegovine (INTERVJU/Razgovarao: Hasan Eminović)
Mirza Abaz: Admir Pozderović i nečasne rabote osmokrake koalicije
Fuad Baćićanin: Bošnjačko nacionalno vijeće mora ostati slobodno, depolitizirano i samostalno u radu i odlučivanju (INTERVJU/Razgovarao: Almir Mehonić)
Nedim Hasić: Bosna je ostavljena da umre jer za Zapad muslimani nisu dio Evrope
Afrim Gashi: Albancima su Bošnjaci i saveznici i braća (INTERVJU/Razgovarao: Sanadin Voloder)
Bojan Budimac: Bezbroj slojeva licemjerja Zapada

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Sličica o Atieh, ženi koju sam volio, ali... (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Bosanska kuća i ukućani u boci (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Blato, krv i smrt između Gornje Dubravice i Šatorovića (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Tekbir si donio, trebalo bi da si preklao svoj nefs (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Jakub Salkić: Klima se mijenja, ali mi nismo spremni da se promijenimo
Alma Arnautović: Odlazak humaniste koji je po podrinjskim vrletima skupljao kosti ubijenih
Jasmin Grošić: Džamija koju su Srbi rušili dva puta
Alen Kalajdžija: Sedmorica mogu imati opravdanja, ali nema opravdanja za četvoro, sedmoro i...
Alma Arnautović: Pruga je omogućila nastanak današnjih Banovića
Izet Perviz: Gebels na Lašvi
Ammar Kulo: Radio Bosne i Hercegovine javlja da je Krajina deblokirana
Izet Perviz: Prvi protestantski župnik
Nedim Hasić: Muftija Jakub Szynkiewicz, jedan od najznačajnijih muslimana u novijoj historiji Evrope

KULTURA
Mirza Abaz: Da je dočekao današnjicu, Alija Nametak bio bi sto posto Bošnjak
Kenan Šurković: Umjetnost nastala na tradiciji arapskog istoka
Mirza Abaz: Doajen sevdalinke, ambasador muzike i kulture Safet Isović