Objavljen je novi 475. broj štampanog izdanja magazina Stav. Cengtralna tema ovog decembarskog broja je Dino Merlin, odnosno, nagrada „25. novembar“ koja mu je za životno djelo uručena u Gradačcu, u organizaciji „Stava“.

„Iako je već osamdesetih stekao titulu jednog od najboljih na ovim prostorima, Dino Merlin nije se dao samozavaravati – znao je da će, ako se zadovolji već dostignutim dometima, to za njega biti kraj uspješne karijere pa je nastavio da redefinira sve aspekte svoga rada. Tekstura njegovih pjesama postajala je sve složenija, produkcije slojevitije, krug saradnika s kojima je radio (muzičari, producenti, videoartisti, grafički i modni dizajneri itd.) bivao sve širi i, što je još više fasciniralo, sve riskantniji“, piše, između ostalog, Ognjen Tvrtković u biografiji Dine Merlina u novom broju Stava a o „Čarobnjaku“ pišu još i Ena Begović-Sokolija, Alen Kalajdžija, Jasmin Hodžić, Filip Mursel Begović...

„Sjetim se često onih rečenica Mustafa-efendije Spahića o Bošnjacima: “To je jedini narod koji je zbog fesa dva puta gubio glavu. Prvi put jer ga u vrijeme Osmanske imperije nije želio staviti na glavu, a drugi put što ga nije htio skinuti u vrijeme Austro-Ugarske.” Sve se vrti oko tvrde glave bošnjačke“, napisat će Sead Omeragić u svojim redovnim mjesečnim bilješkama.

Mesud Šadinlija piše o identitetskim podudarnostima žrtava genocida u Foči 1941–1945. i 1992–1995.

„Genocid izvršen od 1941. do 1945. godine, u kojem je ubijena četvrtina bošnjačkog stanovništva Foče, ostavio je među preživjelima veliki broj siročadi i djece koja uopće nisu uspjela zapamtiti ili su sačuvala tek blijeda sjećanja na svoje ubijene očeve, majke, braću i sestre, dede i nene, i druge bliže srodnike. Nastavljajući svoje živote nakon rata često su pokušavali emocionalnu prazninu nastalu gubitkom najbližih na određen način nadomjestiti i uspomenu održati živom dajući njihova imena svojim potomcima“, stoji u njegovom autorskom članku.

Nikica Barić s Hrvatskog instituta za povijest objavio je u hrvatskom “Časopisu za suvremenu povijest” zanimljiv rad pod naslovom “Prehrana grada Sarajeva tijekom Drugoga svjetskog rata”. Barić, uglavnom na temelju izvora iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, opisuje kako je bila organizirana prehrana Sarajeva u vrijeme kad se glavni grad Bosne i Hercegovine nalazio u sastavu fašističke Nezavisne Države Hrvatske; Stav objavljuje skraćenu verziju Barićevog rada.

Decembra je mjesec za podsjećan je na Ali-bega Firdusa, prvog predsjednika prve bošnjačke partije i prvog predsjednika Bosanskog sabora.

Kao rezultat političkih aktivnosti u okviru bošnjačkog pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju u Bosni i Hercegovini, utemeljena je trećeg decembra 1906. godine Muslimanska narodna organizacija (MNO), a na čelu Egzekutivnog odbora bio je Ali-beg Firdus. Stranka je zahtijevala proširivanje autonomne borbe s vjerskih pitanja na pitanje političkih sloboda, uređenje agrarnih odnosa, općinske samouprave i ravnopravnosti građana, a njen program nedvosmisleno je ukazao na teško stanje u kojem se nalazio cjelokupni bošnjački narod. Stranka je 1907. godine izašla na izbore i dobila široku podršku naroda, prije svega gradskog stanovništva, zanatlija i trgovaca, ali je izostala podrška bošnjačke inteligencije.

Reporter Stava putovao je u Tursku gdje je, „nakon sto godina“ sreo svoju davno izgubljenu familiju, Bošnjake izbjegle u Tursku početkom 20. stoljeća.

Zlatko Hadžidedić u svojoj političkoj analizi piše, između ostalog, kako je očito „da se bespovratno raspada postojeći globalni poredak, definiran u obliku anglo-američke hegemonije i da još nema jasne naznake kakav bi ga poredak mogao zamijeniti i kada. Ipak, upitajmo se koji su – u ovim zanimljivim vremenima – oni ključni događaji, u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini i da li ih nešto povezuje. Tačnije – da li ih nekako možemo logički povezati, izuzev toga što čine ova vremena zanimljivim“.

Ko je Bošnjak? Šta je to Bošnjak? Ovim se pitanjima bave historičari, politolozi, sociolozi, lingvisti i druge humanističke nauke skoro 200 godina. Kako je sve zapravo krenulo? Odgovore na ova pitanja pokušali su dati naučnici na Forumu Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Instituta za historiju UNSA pod naslovom “Bosna i bošnjaštvo – Od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića” a Stav donosi detaljan izvještaj s tog skupa.

Ove i brojne druge sadržaje pronađite u novom, 475. broju magazina Stav. U prodaji je od srijede, 18. decembra, na kioscima širom Bosne i Hercegovine.