Sedmični list “Stav” u svojem 325. broju donosi originalnu dokumentaciju iz arhive Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koja nepobitno dokazuje ne samo da je prof. dr. Asim Kurjak bezočno lagao da nije bio mentor na odbrani doktorske disertacije prof. dr. Sebije Izetbegović nego i da je njen akademski put bio besprijekoran.

U kratkom intervjuu za „Stav“ generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović iznosi detalje oko svojeg akademskog napredovanja te iznosi stajalište da je njen magistarski rad bio bolji od doktorskog. „Mentor za izradu magistarskog rada bio je prof. dr. Srećko Šimić i sav materijal skupljen je od porodilja na GAK-u Sarajevo, a koje su cijelu trudnoću iznijele u opkoljenom Sarajevu. Opsada Sarajeva je nezapamćen primjer iscrpljivanja i uništavanja stanovništva. S obzirom na nedostatak hrane, prof. dr. Šimić smatrao je potrebnim uraditi ovakav rad i on je zaista jedinstven”, rekla je za “Stav” Sebija Izetbegović.

U Zagrebačkoj džamiji Asim Kurjak je u jeku afere „jajne stanice“ predstavljen kao ugledni hrvatski musliman i džematlija, sjeća se u uvodniku glavni urednik Filip Mursel Begović, koji se tada osjetio posramljenim ovim očitim licemjerjem. „Možda više od toga zgadio me tek njegov 'životni intervju' koji je dao ove godine za hrvatski 'Večernji list', u kojem je predstavljen kao musliman. No u naslovu stoje njegove riječi 'medicina je nadmašila Boga', a u nastavku intervjua Kurjak, od Hrvata halal certificirani 'musliman', tvrdi da je ni više ni manje nego prorok, odnosno da je 'suvremeni ginekolog postao prorok', jasno sebe pozicionirajući u tu poziciju. Štaviše, Kurjak tvrdi da je čak 17 posto uspješniji od Boga: 'Bog daruje 25% dok suvremena medicina mladom paru daje 42% uspješnih začeća'“, piše Begović i dodaje da osim “stare slave” u Hrvatskoj više nije imao šta za ponuditi.

„Na koncu, nije moguće davati životni intervju jednom mjesečno. Kada ga date, gotovo je. Nakon toga, nije ostalo ništa drugo nego da Bog ukaže na to da je uspješniji u darovanju smrti od Asima Kurjaka. Istek roka trajanja u Hrvatskoj ovom je egomanijaku i lažnom proroku pobudilo novo zanimanje prema Bosni“, piše Begović kao uvod u razloge zašto je Kurjak obmanuo javnost lažnim tvrdnjama.  

O „Noći živih mrtvaca“ u SBB-u piše Mustafa Drnišlić. „Nakon sljedećih izbora, Fahrudin Radončić neće više postojati u političkom smislu. Ili će prepoznati svoju predstojeću političku smrt te ugasiti stranku kako bi se ponovo reinventirao u medijskog mogula, ili će, pak, odbiti prihvatiti realnost te poput političkog vampira ipak izaći na izbore na kojima će ga građani neceremonijalno politički upokojiti i sahraniti. Kako god, kraj je neminovan.“

Hrvatski ministar evropskih poslova dao je u Stocu anticivilizacijsku izjavu, koju je saradnik „Stava“ Hasan Eminović ocijenio kao „diplomatski zločinački poduhvat“.

„Grlić Radman spomenuo je i hercegovačke jame u koje su bacani nedužni civili, misleći pri tome samo na one hrvatske nacionalnosti i samo na one ubijene 1945. godine, što su notorne laži i izmišljotine. Događaji iz Drugog svjetskog rata potpuno su drugačiji od njegove interpretacije jer se zna da su ubijanje i bacanje civila u jame otpočeli bojovnici NDH još 1941. Izgleda da su Radmanu njegovi domaćini prešutjeli da je Hercegovina puna jama u koje su posljednjih stotinu i više godina pobacani nedužni srpski i nedužni bošnjački civili“, piše Eminović.

Vojni analitičar Dean Džebić piše o vježbi „Brzi odgovor 21“ i „demonstraciji uspješne reforme OSBiH“. „Ostvareni su ciljevi obuke prikazom mogućnosti OSBiH da djeluju u sinergiji s trupama drugih armija, ali i da same djeluju svojim efektivima koristivši pritom različite rodove vojske. Postignuta je također strateška vizija OSBiH kao aktivnog partnera i učesnika u vježbama Sjevernoatlantskog pakta (NATO), pri čemu vojnici drugih armija imaju samo riječi hvale“, primjećuje Džebić.

O ostalim temama kojim se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Je li Asim Kurjak mentalno uračunljiv

POLITIKA
KRATKI VODIČ KROZ AKADEMSKU KARIJERU PROF. DR. SEBIJE IZETBEGOVIĆ: Smatram da je moj magistarski rad bio jedinstven i bolji od doktorskog (intervju)
Arhivska dokumentacija o magisteriju i doktoratu prof. dr. Sebije Izetbegović
Mustafa Drnišlić: Radončićev zamrli politički projekt koji i dalje straši javnost
Admir Mulaosmanović: Idemo u gradove da bijemo gadove
Mustafa Drnišlić: Bio jednom jedan novinar
Hasan Eminović: Radmanov diplomatski zločinački poduhvat
Dean Džebić: “Brzi odgovor 21” najbrži je odgovor na pitanja vojno-političkog svrstavanja BiH
Damir Hadžić: Svjetske zvijezde na strani Palestine
Bojan Budimac: Nema mira bez ravnopravnosti Palestinaca
Admir Lisica: I u dijaspori se uporno bore za palestinsko pitanje

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Najbolje je odšutjeti sve ono što se podrazumijeva (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Shakespearov rođendan (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Momke s Dizdaruše niko nije mogao pomaknuti s položaja (Amir Hasanović)

DRUŠTVO
Alma Arnautović: U prvi mah niko nije bio svjestan razmjera tragedije na tuzlanskoj Kapiji
Nedim Hasić: Kukavička britanska igra s Goraždem - Nakon povlačenja snaga UN-a, trebalo je postati nova Srebrenica
Jakub Salkić: Zastave Bosne i Hercegovine vihore se na Drini
Alija Čolaković: Devijantna sekta “Ahmedija” ponovo šparta Bosnom
Mirzet Hamzić: Opsada Sarajeva – najvažnija životna lekcija Vanesse Redgrave
Amir Sijamhodžić: “I ja ću jednom poginuti, osjećam to i nije me strah”
Ammar Kulo: Granate, podrum, bestilj, čokolada i prva ljubav
Izet Perviz: Posljednja scena bogumilske tragedije
Bajro Perva: Ljekar kojem su medicina i pacijenti bili na prvom mjestu

KULTURA
Sead Šemsović: Pjesma o Suljaginoj Fati nije sevdalinka
Damir Hadžić: Borba za bošnjaštvo bila je na život i smrt i traje od 1891. godine (o listu „Bošnjak“)
Admir Lisica: Zapisi o kamenu (o knjizi Sanadina Volodera)
Almir Zalihić: Samosvojan i talentiran pripovjedač s izuzetnom vizijom sopstvenog etnikuma (o knjizi Zijada Konjića)
Željko Grahovac: Vjerna slika sarajevskog ratnog pakla (o knjizi Josipa Dujmovića)
Jakub Salkić: Umjetnička djela iz Perzije među prvim eksponatima u Zemljskom muzeju BiH