Posmrtni ostaci šesnaest Prijedorčana našli su svoj smiraj ovog 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora. Oni su posljednji identifikovani i pokopani među ukupno 3.176 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koje su pripadnici tadašnjih vojnih i policijskih snaga RS-a pobili uglavnom tokom ljeta 1992. godine. Na šehidskoj dženazi ove godine u Prijedoru najmlađa ukopana žrtva bio je Samed Jakupović, rođen 1973. godine. Najstarija žrtva bio je Edhem Kaltak, rođen 1927. godine. Više od 32.000 Prijedorčana bilo je zatočeno u 58 koncentracionih logora. Amila Memić dopisnica Stava je iz Prijedora i izvještava sa lica mjesta.

Nedim Hasić piše da je ključni zadatak SAD i EU donijeti novi ustav i spriječiti Dodikovu secesiju

„Međunarodna krizna grupa (ICG), utjecajna nevladina organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, objavila je početkom mjeseca opširan izvještaj o stanju na Zapadnom Balkanu. Analitičari ICG-a analiziraju ključne probleme i uzročnike krize u zemljama bivše Jugoslavije koje su ostale van Evropske unije te svoje smjernice koje bi pomogle u pokušaju pronalaska rješenja. Cijelo jedno poglavlje izvještaja ICG-a posvećeno je stanju i političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, opisani su korijeni i ključni akteri i najveći krivci za krizu, a Stav to poglavlje prenosi uz neznatna skraćenja i intervencije“, piše Hasić.

O hrabrost i neustrašivost vojnika Hajre Kapetana i “lavovima iz Teočaka” koji su neprijatelju bili trn u oku piše Alma Arnautović.

“Doprinos Teočana odbrani Bosne i Hercegovine ne dovodi se u pitanje. Šta bi bilo da je Teočak pao? Gdje bi danas bile dejtonske linije? Da li bi uopće bilo dejtonskih linija? Period koji je iza nas vrijeme je koje niko ne zaslužuje da mu se desi i da ga upamti”, naglasio je Tajib Muminović, načelnik Teočaka.

S velikim evropskim kiparom Mirzom Morićem razgovarao je Mirza Abaz.

Neuništivi “Bosanski torzo”, isklesan u crvenom kamenu, te brojna druga djela predstavljena na francuskom i evropskom tlu nose poruku mira, ali i svijesti o počinjenoj agresiji na našu državu. Iznimno je cijenjen u Francuskoj i svjetskim umjetničkim krugovima u kojima nikada ne zaboravlja spomenuti da je naše gore list. Bosna i njena tajanstvenost njegove su muze. Najnoviji obol borbi za slobodu Mirza Morić je dao u obliku gigantske ptice od granita koja je posvećena Ukrajincima.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Za koliko ječi mozak bošnjačkog intelektualca

POLITIKA
Nedim Hasić: Ključni zadatak SAD i EU - Donijeti novi ustav i spriječiti Dodikovu secesiju
Esad Rahić: Političke pretenzije Beograda i Tirane stvaranje su jedinstvene srpske i albanske države
Jakub Salkić: Ko je i kako “gradio” Blok 7 i kako je Nikšić otjerao Švicarce, a doveo Kineze
Uzeir Alispahić: Imamo premijera koji “ništa ne zna”, a to nema veze sa Sokratom
Sanadin Voloder: Spriječena uzurpacija vakufa-mukata od Općine Centar i načelnika Mandića
Fikret Muslimović: Činjenice o Genocidu u Srebrenici i Žepi (3)
Osman Softić: “Velika igra” počela je krajem 19. stoljeća i traje do danas

EKONOMIJA
Bojan Budimac: Ekonomski rast u doba krize

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: U konačnici ništa nije kao u početku (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Spiralna fabula ili zavojita priča (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: “Nemamo šta čekati, još se nisu ukopali, idemo ih otjerati” (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Alhemiju, kao sabur, čovjek nije vidio! (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić)

DRUŠTVO
Amila Memić: Emirovu lobanju otac je pronašao na Kozari, za ostatkom tijela još tragaju
Alma Aranutović: “Lavovi iz Teočaka” neprijatelju su bili trn u oku
Jakub Salkić: Rušili su džamije oko nas, ali one u nama nisu mogli, one su nanovo nicale
Izet Perviz: Grad kojem je nakon etničkog čišćenja ukradeno ime
Ammar Kulo: Ne mogu nam ništa, vraćamo se u Olovo, vraćam se kući
Amir Sijamhodžić: Maloljetni dobrovoljac uvijek na prvoj liniji
Bajro Perva: Ne dolazimo s djecom u Bosnu samo zbog jezika nego i da učvrste svoj bošnjački identitet
Senad Hasanagić: “Kićenje” jednog mita ili obrazovna valorizacija Gradaščevićeve bune

KULTURA
Mirza Abaz: Kreativni “Bosanski torzo” Mirze Morića cijenjen je u svjetskim umjetničkim krugovima
Kenan Šurković: U umjetničkoj obradi metala Sarajevo nije imalo konkurencije na Balkanu
Mirza Abaz: Stalna psihološka prijetnja po opstanak utjecala je na bošnjački inat, koji nas je često i spasio (O knjizi Emira Isovića)
Almir Zalihić: Poezija koja se žilavije drži za život od čovjeka (O Enesu Dazdareviću)