U prodaji je novo izdanje sedmičnog lista Stav.

Posjeta Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini, godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma i sve glasnije najave o njegovoj izmjeni, zatim politika Hrvatske prema BiH središnje su teme 302. broja sedmičnog lista Stav.

„Od Džaferovića i Komšića očekivalo se dostojanstvo i bosanski ponos“, naslov je analize kolumniste Admira Mulaosmanovića koji je komentirao posjetu ruskog ministra vanjskih poslova. „Razgovor s predstavnicima svjetskih sila jeste nužan, ali ne na način da sami sebe unižavamo kao državu i društvo. Gospoda Džaferović i Komšić poslali su nedvosmislenu poruku da Rusku Federaciju smatraju prijateljskom zemljom i ovom prilikom trebala je biti izrečena. No bez obzira koliku moć predstavljao bilo ko ko dolazi u Bosnu i Hercegovinu, treba poštovati institucije ove zemlje, zakone i odluke koje su donesene“, piše Mulaosmanović.

Na istu temu uvodnik broja je napisao glavni urednik Stava Filip Mursel Begović, pod naslovom „Dodik je, a ne Džaferović i Komšić, doveo Rusiju u poziciju da bude ponižena“.

„Izmjena Daytona: Nasušna potreba ili nemoguća misija“ je također tema ovog broja Stava.

„Očito premalo razgovaramo o budućnosti vlastite države. Inače u Sarajevu teško da možete čuti viziju budućeg uređenja naše domovine nekoga iz Mostara ili Banje Luke, niti možete čuti viziju nekoga iz Sarajeva u Banjoj Luci. I tako ukrug. Općenito, država je dobra onda kada osigurava okvir u kojem se svaki njen stanovnika osjeća ugodno. Zato smo pitali profesore s pravnih fakulteta u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci kakva je njihova vizija budućeg uređenja Bosne i Hercegovine“, piše Jakub Salkić.

U novom broju Stava donosimo članak u kojem pišemo o poražavajućem pravnom neznanju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

„Neshvatanje predsjednika Hrvatske da je Dejtonski mirovni sporazum promjenjiv, i to vlastitim slovom i duhom, proizvod je njegovog slabašnog pravničkog znanja. Čitav je radni vijek proveo kao nižerangiran diplomat u Bruxellesu i kao lider jedne stranke koja ga je promovirala u premijera i kasnije predsjednika. Pravom se nije bavio pa je izjava kako je Dejtonski sporazum moguće promijeniti samo uz nasilje potpuno koherentna s poražavajućim pravnim neznanjem. Međutim, ovdje je riječ o puno prizemnijoj realnosti“, piše Faris Nanić.

Iz Hrvatske donosimo analizu skandalozne knjige Mirjane Kasapović.

„Profesorica Kasapović stručnjakinja je u mnogim politološkim poljima osim kada govori i piše o Bosni i Hercegovini jer tada ubacuje ostrašćeni subjektivni element koji onda navodi ostatak djela. Slične ciljeve imala su i ranija djela istaknutih hrvatskih političara i znanstvenika. Najveća ‚poplava‘ knjiga koje imaju za cilj dati nešto drugačiju percepciju činjenica dogodila se prije izricanja presude Haškog suda političkom i vojnom vrhu tzv. Herceg-Bosne“, piše Armin Hodžić.

Očuvanje bosanskog jezika u dijaspori težak i zlata vrijedan posao. Sedmični list Stav u specijalnom izdanju povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u saradnji s bosanskim dopunskim školama organizirao je da naša djeca iz dijaspore šalju radove na temu o Bosni i Hercegovini. Za ovaj broj o značaju i očuvanju bosanskog jezika govore osobe koje veliku pažnju posvećuju našoj djeci, kako bi kroz očuvanje bosanskog jezika sačuvali svoj identitet

„Prošla su vremena kad je Turska radila pod pritiskom“, naslov je analize našeg dopisnika iz Turske Bojana Budimca.

„Somnabulije Emmanuela hoćebiti Napoleona Macrona, grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa i predsjednika Južnog Kipra Nicosa Anastasiadesa o žestokim ekonomskim sankcijama koje bi Tursku bacile na koljena raspršile su se pred ekonomskim i strateškim realnostima. Na te realnosti evropske lidere podsjetio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je pozvao zemlje EU da ne zaborave važnost Turske za NATO savez i uopće Zapad, te da traže‚ pozitivne pristupe‘, primjećuje Budimac.

I za ovaj smo broj krstarili Bosnom i Hercegovinom i donosimo zanimljive priče. Prva je iz Gračanice kod Živinica koja živi sa svojim stećcima.  Ovo selo, jugoistočno od Živinica, kojem se dolazi dvanaest kilometara dugom cestom koja drobi ravnice iščezlih panonskih mora, zgrljepilo se oko svojih drevnih mašeta. „I tako šest stotina godina, u vjekove i u stoljeća, prosijavajući život kroz običaje, kroz priče i legende, u mit spasonosni da ga skrase“, piše književnik Izet Perviz.

Naš dopisnik iz Srebrenice Adem Mehmedović posjetio je selo Ljeskovik kod Srebrenice, „selo u kojem možeš voziti samo golfa dvojku”. Zima je na pragu, Ljeskovik kod Srebrenice uskoro će dočekati snijeg, a stanovnici ovog mjesta istrajat će u svojoj namjeri da žive u svom mjestu. S proljećem će biti lakše, put prohodniji, iako u jako lošem stanju. Dok se ne uradi bolji put, u ovom će mjestu, kako kažu mještani, “biti moguće voziti samo golfa dvojku”.

Jedanaestogodišnji Amer Ibrahimović, mali farmer iz Pobuđa, uskoro će imati više od stotinu ovaca. Ekipa sedmičnog lista Stav je prije dvije godine posjetila Amera, tada devetogodišnjaka i njegovo stado od devet ovaca, koji je imao želju postati najveći farmer u Bosni i Hercegovini. Sada Amer Ibrahimović ima stado od više 60 ovaca, a nakon Nove godine, kada se sve ojanje, taj će broj preći i stotinu. Nedavno su njegove ovce uselile u potpuno novu štalu, zimu će ove godine lahko prebroditi bez obzira na debljinu svog vunenog ogrtača.

U novom Stavu je priča o izdanju “Kaside Burde”. Na spjev Imama Busirija Kasidu Burdu napisani su brojni komentari, a jedan od njih, pisan u stihu pod naslovom Miftahu's-Sa'ade (Ključ sreće) osmanskog autora Sejjida Hasana Rizajia el-Aksaraja, sačuvan je u Novom Pazaru. Ovaj vrijedni rukopis, koji se trenutno čuva u gradskom muzeju “Ras”, prošlog je mjeseca preveden i uz faksimil objavljen na bosanskom jeziku. Bogato opremljenu knjigu čiji je izdavač muzej “Ras” priredio je i predgovor napisao dr. Avdija Salković, a stihove Kaside Burde Imama Busirija i stihovane komentare El-Aksaraja vješto je upjevao pjesnik Hadžem Hajdarević. Štampanje knjige podržala je Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).