“Nije teško povući paralelu između hrvatske i srpske politike prema BiH. To su bile dvije koordinirane politike, to je zapravo ista politika. One su politički i vojno, što je najgore, koordinirale, a ta koordinacija je dogovorena u Karađorđevu na sastancima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Oni su stalno bili na telefonskoj vezi, koja je bila zaštićena, do nje se nije moglo doći. Taj njihov dogovor iz Karađorđeva operacionalizirali su Mate Boban i Radovan Karadžić u Grazu početkom maja 1992. godine”, riječi su Ive Komšića koji je dao ekskluzivni intervju za sedmični list “Stav” povodom izlaska knjige “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”.

“Paradoksalno je to da se Bakiru Izetbegoviću često zna prebacivati od nekih usijanijih glava, ili barem onih koje ne razumiju dovoljno dobro nužnost doze kompromisa u vođenju politike, naročito u multietničkim državama, da je isuviše umjeren i da ne koristi dovoljno krupnih i teških riječi. Interesantno je da su mnogi od takvih kritičara često upravo oni koji tvrde da nema razlike između Izetbegovića i Dodika pa samo treba pomisliti šta bi tvrdili da lider SDA zaista koristi i deseti dio Dodikove retorike. Vjerovatno bi vrištali kako je Dodik, njegov šovinizam i uopće velikosrpski fašizam tek posljedica politike SDA i Izetbegovića. Štaviše, takve tvrdnje doista i postoje i pokušavaju se plasirati u javnost”, piše u uvodniku glavni urednik “Stava” Filip Mursel Begović.

“Osim najnovijeg bjegunca Milomira Savčića, u susjednoj državi od suđenja po optužnicama koje ih terete za Genocid nad Bošnjacima “skrivaju” se: Radoslav Janković, Svetozar Kosorić, Borislav Stojišić, Rajko Drakulić, Tomislav Kovač, Milisav Gavrić i Zoran Malinić”, otkriva Izet Perviz u tekstu “Srbija – majka optuženima za genocid”.

U novom broju “Stava” analiziramo iznenadni dolazak talibana na vlast u Afganistanu.  Nakon pada talibanske Vlade u jesen 2001, očekivao se novi početak Afganistana, novi život koji je trebao donijeti sigurnost, prava ženama, ekonomski razvoj i demokratiju. Ta se očekivanja nisu ispunila, svijet sada svjedoči povratku talibana na vlast i sa zebnjom iščekuje njihove poteze. Bojam Budimac piše da talibani, nepotrebno je reći, nisu u istom položaju kao prije četvrt stoljeća, kada im je priznanje dva sponzora (Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata) i istočnog susjeda, odakle su potekli (Pakistana), bilo dovoljno da kako-tako vode razorenu i od svijeta zaboravljenu državu. Njima sada treba međunarodno priznanje i shodno tome su prilagodili retoriku. Da li je to blef ili stvarna promjena, niko u ovom trenutku ne može reći sa sigurnošću, ali ja ne bih potcjenjivao njihov pragmatizam.

Ovih je dana Goran Mikulić pomalo živčan, nervoza raste kako se bliži 12. septembar, kada će, skupa s Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, krenuti ka Madridu. Goran Mikulić, poznati bosanskohercegovački izdavač, sin čuvenog slikara Marija Mikulića, kojem se Sarajevo pokušalo odužiti imenujući po njemu jednu od ulica u svojoj centralnoj općini, četrnaestog će septembra Špancima u Sefardskom centru u Madridu predstaviti svoju izložbu “Sarajevska hagada”. Nedim Hasić piše da je Mikulićeva firma “Rabic” 2006. godine odštampala 613 primjeraka Sarajevske hagade. Jedan od tih primjeraka ide u Madrid. Taj je tiraž određen na molbu Svjetskog jevrejskog kongresa jer, po predanju, sveta jevrejska voćka nar ima 613 sjemenki, onoliko koliko ima i zapovijedi u Tori. Fotografije je napravio Dragoljub Zamurović, popratni tekst napisao Valerijan Žujo, a projekt je uredio Bato Tomašević. Odštampana je u Trstu, u Lloydovoj štampariji vrijednosnih papira.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Upoređivanje Izetbegovića i Dodika vodi u amnestiju velikosrpske politike

POLITIKA
Ivo Komšić: Haški sud nedvosmislen – Franjo Tuđman bio je na čelu udruženog zločinačkog poduhvata (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Izet Perviz: Srbija – majka optuženima za Genocid
Reuf Jakupović: Zastava Bosne i Hercegovine kao draperija
Mustafa Drnišlić: Dokle će se žonglirati i hoće li nas politička korektnost odvesti u nedopustive kompromise
Admir Lisica: Ohridskim sporazumom izbjegnuta sudbina Bosne i Hercegovine, Kosova i Hrvatske
Anes Džunuzović: General Fikret Muslimović, analitički, vizionarski, odlučno i hrabro u novoj knjizi o palestinsko-izraelskim odnosima
Damir Hadžić: Zemlja krvave prošlosti i nesretne budućnosti
Bojan Budimac: Ništa više nije isto, jesu li se i talibani promijenili

KOLUMNE
BOŠNJAK U NEW YORKU: Ako želiš živjeti u iluzijama, ne idi na Woodstock (Nebojša Šerić Šoba)
KRIVO SRASTANJE: Prijekoran pogled pametnog pameti doziva (Sadik Ibrahimović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Drž’ se, Žuti! (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Oni hoće da ugase Allahovo svjetlo, a Allah će to upotpuniti (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Jakub Salkić: “Prirodna smrt” s metkom u potiljku
Avdo Huseinović: Nećemo dopustiti da ovo prekrije trava zaborava (INTERVJU/Razgovarao: Jakub Salkić)
Nedim Hasić: Nakon pet stoljeća, “Sarajevska hagada” vraća se u Španiju veličanstvenom izložbom u Madridu
Alem ef. Crnkić: Mi smo jedno tkivo bez obzira na društveno-kulturni kontekst (INTERVJU/Razgovarao: Admir Lisica)
Jasmin Grošić: Knjiga koja razotkriva bijedu totalitarnog režima u Jugoslaviji (o knjizi Halila ef. Mehtića)
Mirza Abaz: Ljubav prema domovini razlog je zašto sam se vratio iz Švedske (razgovor s Nedžminom Ambeškovićem)
Hasan Eminović: Nezamisliva agonija trajala je predugih 87 dana
Admir Lisica: “Turski paragraf” kao potvrda teritorijalnog kontinuiteta bosanske države
Mirzet Hamzić: Sarajlije su spasile Billa Cartera, a on im je znao vratiti
Ammar Kulo: Tek pod granatama shvatiš da “sloboda” nije fraza
Izet Perviz: Najuglednija tvrđava u Krajini
Esad Rahić: Muslimansko Smederevo imalo je 27 džamija i 4 mesdžida

KULTURA
Almir Zalihić: Zbir egzistencijalnih stresova i suština (o knjizi Gorana Samardžića)