Predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Rs-a Alija Tabaković nosi naslovnicu ovosedmičnog Stava sa porukom da je “Cilj Milorada Dodika bio je da ovlada Klubom bošnjačkog naroda”.
“Prošli mandat SNSD je imao jednog delegata, a sada imaju tri. U narednom periodu, ukoliko Bošnjaci budu smanjivali broj poslanika u Narodnoj skupštini, srpske političke partije će zasigurno ‘svoje’ Bošnjake birati. Kako u Narodnu skupštinu, tako i u Vijeće naroda. Kada govorimo o Pokretu za državu, mislim da je to jedna dobra ideja i dobar projekt. Nažalost, nismo dobili rezultate kakve smo očekivali u kampanji. Desilo se da su pojedinci zloupotrijebili Pokret za državu ili to još uvijek čine.”
Za Stav govori Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore tvrdeći da je promjena vlasti u Crnoj Gori učinjena je preko najslabije karike – Hrvata.
„Do 2020. godine hrvatski parlamentarni zastupnik je bio jezičak na vagi i činio je većinu u Crnogorskom parlamentu. Oni koji su tada srušili vlast imali su vrlo pragmatičan stav i rušili su je preko najslabije karike, a to su bili Hrvati, ili bolje reći Hrvatska građanska inicijativa, kojoj je bilo dovoljno oduzeti mali broj glasova da izgubi parlamentarni status. Tako je samo 20 dana pred izbore formirana Hrvatska reformska stranka, ne kao politička stranka Hrvata već kao rušilački projekt na čijoj je političkoj listi bilo 28 imena, a u prvih 10 nisu mogli naći deset odnarođenih Hrvata u Crnoj Gori koji bi samim činom prihvaćanja da budu na listi trajno kompromitirali kako sebe, tako i svoju obitelj“, kaže Deković.
Stav je razgovarao s autorima kapitalnog djela o bosanskohercegovačkim prezimenima
“Začeta pretprezimena u 12. stoljeću javljaju se sve do 15. stoljeća. Prva zapisana u sačuvanoj arhivskoj građi su: Političić i Turbić s početka 13. st., a kasnije će se pojaviti: Rastimirić, Stipković, Adamić, Zlošević, Pribinić, Pavlović, Tvrtković, Vuković i dr. Proces nastanka prezimena u prošlosti Bosne i Hercegovine jasnije će se javiti u ranome 16. stoljeću”, kaže za Stav voditeljica projekta prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić i dodaje da su do sada objavljene tri knjige Bosanskohercegovačka prezimena, gdje je na oko 1.000 stranica obrađeno oko 3.000 prezimena ekscerpiranih iz podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zatim matičnih knjiga (zasad nekih gradova i općina) rođenih u Bosni i Hercegovini koje se vode od 1891. godine, te popisa stanovništva u BiH 1850/51.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Može li se broj osam beskonačno dijeliti plusevima koji su postali minusi
POLITIKA
Faris Nanić: Milanoviću ni Vučić ne vjeruje
Adnan Pejčinović: Zašto Bošnjaci vjeruju u priče o Bošku, Admiri, Sekuli i Srđanu
Alija Tabaković: Cilj Milorada Dodika bio je da ovlada Klubom bošnjačkog naroda (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Alma Arnautović: Lukavačka struja traži Bijedićevu ostavku
Nedim Hasić: Iseljavanje iz Sarajeva postalo je novi srpski mit
Amir Telibećirović: Srbi, ipak, znaju da su ih jastrebovi SDS-a otjerali iz Sarajeva
Duda Balje: Politički otpor koji pružamo protiv fenomena Republike srpske na Kosovu kod nas je ekstremno velik (INTERVJU/Razgovarala: Alma Arnautović)
Zvonimir Deković: Promjena vlasti u Crnoj Gori učinjena je preko najslabije karike – Hrvata (INTERVJU/Razgovarao: Sanadin Voloder)
Osman Softić: Afrika može postati kontinent budućnosti
Bojan Budimac: Štiteći teroriste, sami se udaljavaju od NATO-a
EKONOMIJA
Mirza Abaz: Prijete li HDZ i “osmorka” padom poljoprivredne proizvodnje i rastom cijena hrane
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Tog jutra majčin glas nije me probudio (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Dobri duh carstva vode i grada (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Borac u žitu (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Napadnemo li Božijeg roba, izazvali smo Uzvišenog, objavili rat Bogu! (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Ahmed Šećunović: Kroz prezimena progovara naš višestoljetni identitet (Razgovor sa Amirom Turbić-Hadžagić i Dženitom Haverić)
Jakub Salkić: Ljudi koji su davali nadu i nemoguće činili mogućim
Alen Kalajdžija: Oblik regija nije potentan za izvođenje novih riječi
Alma Arnautović: Životna želja mi je da robotska hirurgija dođe i u moju Bosnu i Hercegovinu (Razgovor s Vahudinom Žugorom)
Bajro Perva: Tragom utihlog školskog zvona u Jaseniku kod Konjica
Almir Mehonić: Kako je pismo između dvije sestre, iz Pljevalja i Prijepolja, izazvalo uzbunu u žandarskoj stanici Kraljevine SHS
Izet Perviz: Grad Gradac na Zujevini
KULTURA
Jakub Salkić: Glasnik o Bosni i Sarajevu
Almir Zalihić: Stihovi koji posjeduju prasak bola i ushićenja (O Faizu Softiću)
