Sedmični list „Stav“ obilježava trideset godina od osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Uvodni tekst „Ondje gdje se vojske u krvi rađaju - Tad kad bude najteže“ nosi dr. Mesud Šadinlija.

„Veličinu herojskog poduhvata odbrane zemlje koju je vodila Armija Republike Bosne i Hercegovine danas sagledavamo i kroz komparacije sa savremenim oružanim sukobima, u kojima daleko nadmoćniji agresor iskazuje uništavajuću moć svog oružja djelovanjem po civilima i naseljenim mjestima, ali i kroz poređenja s nivoom empatije, materijalne, vojne i političke podrške koju različite zemlje daju različitim žrtvama agresije. Priča o aktuelnom ratu u Ukrajini stvarna je i nepatvorena pohvala djelima i historijskom naslijeđu Armije RBiH, kakvu joj u Bosni i Hercegovini još nismo uspjeli izreći“, piše Mesud Šadinlija.

Nedim Hasić piše o nukleusu Armije Republike Bosne i Hercegovine i Odluci o osnivanju “Patriotske lige” te otporu srpskoj agresiji koja je donesena u sarajevskoj mahali Soukbunar.

“Patriotska liga Bosne i Hercegovine prvi je i najraniji oblik organiziranog djelovanja u odbrani opstojnosti Bosne i Hercegovine i pripremi oružanog otpora agresiji na ovu zemlju. Osnovana je u okrilju Stranke demokratske akcije, koja je organizirala patriote Bosne i Hercegovine u otporu velikodržavnim ideologijama i politikama koje su nasrtale na suverenitet, teritorijalni integritet i multikulturalno biće ove zemlje. Izvori za članak jesu knjige Nihada Halilbegovića, radovi objavljeni nakon okruglih stolova, dijelovi novinskih intervjua, kao i izvještaji ratnih dopisnika Oslobođenja.“

Kalesija je bila prvi grad koji je oslobodila Armija RBiH, a toj važnoj bici razgovaramo sa Harizom Jusufovićem koji je s još četvoricom saboraca prethodno izvidio neprijateljske položaje i slabo naoružani, ali s velikim motivom, krenuli u oslobodilački poduhvat. “Da se razumijemo, nije među nama bilo profesionalaca. Bile su to grupe patriota, većinom mladi momci. Imali smo nešto iskustva iz bivše JNA i partizanskih i kaubojskih filmova. Imali smo samo srce i hrabrost i to nam je bilo dovoljno da uradimo dosta. Vojska je bila nestrpljiva, željna da što prije vratimo svoje domove i, kada smo tri dana poslije krenuli, nije nas mogao zaustaviti ni NATO”, ističe Jusufović.

Za Stav povodom ovog važnog jubileja razgovaramo sa generalom Armije R BiH  Fikretom Muslimovićem koji ocijenjuje da je Dan Armije RBiH, 15. april 1992. godine, krupan historijski događaj u okviru oblikovanja državne nezavisnosti i suverenosti Republike Bosne i Hercegovine.

„I do međunarodnog priznanja RBiH je imala i Predsjedništvo i TO, ali Predsjedništvo nije imalo kapacitet vrhovne komande koja može odlučivati ne samo o pripremi TO po smjernicama Beograda, kako je bilo i ranije, već i o njenoj borbenoj upotrebi. I priprema i borbena upotreba vojne organizacije postali su nadležnost Predsjedništva RBiH“, kaže Muslimović.

U povodu Dana Armije RBiH za Stav govori general Armije R BiH Mustafa Polutak.

“Armija RBiH svjedoči jednom kontinuitetu postojanja legalnih odbrambenih snaga na našem tlu koje su branile i koje će braniti državu. Čim je BiH međunarodno priznata 6. aprila, za dva dana regulirana je i njena vojska. Da nije bilo jednog takvog rješenja, jedne takve oružane sile, pitanje je da li bi bilo BiH ili bi ona nestala kao tigar od papira”, kaže Polutak.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Alija Izetbegović: Čudo bosanskog otpora

30 GODINA OD OSNIVANJA ARMIJE RBiH
Mesud Šadinlija: Ondje gdje se vojske u krvi rađaju
Nedim Hasić: Odluka o osnivanju “Patriotske lige” i otporu srpskoj agresiji donesena je u sarajevskoj mahali Soukbunar
Fikret Muslimović: Opasni su, ako bi uništili naš nacionalni identitet, u sljedećem bi uništavali i naš muslimanski (INTERVJU/Razgovarao: Filip Mursel Begović)
Alma Arnautović: Nije bilo hrabrijih, kada smo krenuli, ni NATO nas nije mogao zaustaviti (O oslobađanju Kalesije)
Mustafa Polutak: Nemojte se plašiti da će neko nekada uspjeti BiH uništiti, ona je vječna (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Jakub Salkić: Ko je protjerao “ljiljan” iz Sarajeva?
Amir Hasanović: Kako smo ih rasturili na Kalaišima
Ammar Kulo: Dan kad je Prva olovska brdska brigada postala “slavna”

POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Glasinama protiv tursko-bošnjačkog prijateljstva
Ermin Zec: Specijalni izaslanici na specijalnom zadatku
Mirza Abaz: NiP bi posvađao i oči u glavi, a kamoli Bošnjake u Janji
Bojan Budimac: Puč u Pakistanu
Osman softić: Pakistan je dobio pravu političku opoziciju

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Ponešto o nekadašnjim korajskim mektebima (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Nemojte se igrati, nemojte biti matora djeca! (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Visokosjedećikonjupodrepgledeći (Irfan Horozović)

DRUŠTVO
Jakub Salkić: Knjiga od svjetske važnosti (O naučnoj studiji Hikmeta Karčića)
Amir Telibećirović: Sarajevska tradicija - Iziritiranost javnim iftarenjem
Almir Zalihić: Potemkinovo selo u okrilju međunarodne birokratije i lokalnih političara (O knjizi Enesa Pašalića)
Amina Šećerović-Kasli: Sjećanje na poginule Bošnjake u Çanakkaleu
Alma Arnautović: Svi pomažu, poljoprivreda im je uvjet opstanka (O MIZ Bijeljina)
Nedim Hasić: Nacističko bombardiranje 12. i 13. aprila 1941. godine, jedan od najtežih zločina u historiji Sarajeva
Sanadin Voloder: Arta Ljuljanović – prva hafiza Medrese “Mehmed Fatih” u Podgorici
Izet Perviz: Amanet prodavca boze

KULTURA
Mirza Abaz: “Vedran i vatrogasci” i sudbine koje određuju snajperski pucanj ili granata (Razgovor s Harisom Imamovićem)
Sanadin Voloder: Pokušavamo ispraviti nepravdu i pokazati mladima da trebaju ostati ovdje (Razgovor s Neđadom Topalovićem)