Zahtjevi za izmjenom Izbornog zakona BiH decenijska su težnja stranaka sa hrvatskim predznakom. Očigledno bez ikakve namjere da se pristupi izmjenama koje bi omogućile da se svi članovi Predsjedništva BiH biraju sa cijele teritorije, a ne iz entiteta, kojima bi se provele i odluke Evropskog suda za ljudska prava te uskladilo bh. izborno zakonodavstvo sa evropskim vrijednostima i standardima koje tako žustro proklamiraju, svaki prijedlog izmjena Izbornog zakona tiče se u suštini bh. entiteta Federacija BiH, odnosno izbora članova Predsjedništva BiH.

Stranke sa hrvatskim predznakom, i pozicija i opozicija dominatno su stajališta da se treba pristupiti usvajanju izbornog modela kojim će se omogućiti "legitimno predstavljanje". U tome im vladajuće stranke iz manjeg bh. entiteta RS nemaju namjeru odmoći sve dok se ne dira u dio Izbornog zakona koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, te SNSD i partnerske stranke koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH imaju namjeru podržati bilo kakav dogovor u tom smislu do kojeg dođu partneri iz Federacije BiH.

Takve političke poruke idu u prilog hrvatskim strankama jer suštinski preslikavaju njihove težnje da unutar bh. entiteta Federacija BiH na neki način dobiju vlastitu izbornu jedinicu iz koje će se crpiti politička moć oličena u funkciji člana Predsjedništva BiH.

Novim prijedlogom, bila bi ukinuta odredba koja se tiče prebivališta kandidata pa bi bilo omogućeno da se kandidiraju i Bošnjaci i Hrvati iz RS-a i Srbi iz FBiH. Kada uzmemo u obzir realne duštvene i političke pokazatelje prilika u RS-u, sasvim je jasno koji etnički predznak bi uvijek imao kandidat iz manjeg bh. entiteta.

Suština novog prijedloga zapravo je da se u FBiH uvede dvokružni sistem izbora članova predsjedništva, dok bi on u RS-u ostao isti. Što se tiče Federacije BiH u prvom krugu glasali bi građani, dok bi u drugom krugu odluka bila na Domu naroda Parlamenta FBiH.

Tako bi delegati klubova hrvatskog i bošnjačkog naroda birali između tri kandidata sa najviše glasova, od kojih jedan mora dobiti podršku barem 12 delegata. Ukoliko se to ne dogodi, predloženo je da se prag smanji na osam delegata. Kada ni to ne bi bio slučaj, u Predsjedništvo BiH bio bi izabran kandidat koji u prvom krugu dobije najviše glasova.

Takvim prijedlogom gubi se na legitimitetu jer bi članove Predsjedništva BiH potvrđivali oni koji su indirektno izabrani u Dom naroda.

Skoro svaki prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH sadržavao je u sebi asimetrično rješenje i nije se nužno ticao ukidanja pred Evropskim sudom za ljudska prava dokazane diskriminacije unutar postojećeg zakonskog rješenja.