Kardinal Robert Francis Prevost u četvrtak je postao lider među 1,4 milijarde katolika u svijetu i uzeo ime Lav XIV. Ali bivši misionar predstavlja ideološku provjeru određene vrste katolicizma američkog stila, koji je posljednjih godina prisutan u Washingtonu, ali je ipak zalutao u konzervativnije staze od svoje globalne braće.

Novi papa je Amerikanac. Nemojte ni na trenutak pomisliti da želi Ameriku ponovo učiniti velikom, piše Time.

Sa potpredsjednikom SAD-a J. D. Vanceom i šest od devet sudija Vrhovnog suda kao dio njegovog stada, Leo postaje najmoćniji katolik i na svijetu i među Amerikancima. A Leo, poznat u Rimu kao "Latinski Jenki", jasno predstavlja odbijanje Vatikana od intenzivnog lobiranja bogatih Amerikanaca za postavljanje pape simpatičnog predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je otišao toliko daleko da se šalio da bi trebao biti istovremeno papa i predsjednik.

Kritizirao Trumpa

- Čestitam kardinalu Robertu Francisu Prevostu, koji je upravo imenovan za papu - objavio je Trump na svojoj stranici na društvenim mrežama.

- Velika je čast shvatiti da je on prvi američki papa. Kakvo uzbuđenje i velika čast za našu zemlju. Radujem se susretu s papom Lavom XIV. Biće to vrlo značajan trenutak, doda je Trump.

Možda. Ali, kao i njegov prethodnik, papa Franjo, postoje vrlo dobre šanse da će se Lav i Trump sukobiti oko ozbiljnih pitanja poput imigracije, ljudskih prava i okoliša. Novi papa ima historiju snažnih poruka u podršci rasnoj pravdi i pitanjima sigurnosti u vezi s oružjem oružjem, te protiv smrtne kazne.

Čini se da je još jedan sukob između građanskog vođe Sjedinjenih Država i svetog vođe Katoličke crkve neizbježan, posebno s obzirom na Trumpovu opsjednutost nacionalističkom agendom koja bi prihvatila kršćanstvo u službi njegovih političkih ciljeva. U roku od nekoliko sati nakon njegovog izbora, činilo se da MAGA (Trumpove pristalice) puca na novog pontifika u otvoreno političkim terminima.

Dok je Trump požurio na prilaz Bijeloj kući da pohvali Lava rođenog u Chicagu i školovanog u Villanovi, njegova legija obožavatelja bila je manje oduševljena. "Papa marksista", tvitovala je aktivistkinja krajnje desnice i Trampova saveznica Laura Loomer, koja je Lava takođe nazvala "samo još jednom marksističkom marionetom u Vatikanu".

To ne znači da je Lav "ratnik socijalne pravde" što bi predložila online vojska pristalica MAGA-e. Njegovi pogledi na istospolne brakove i prava transrodnih osoba su u skladu s konzervativnim katoličkim učenjima, što ga čini desnijm od svog prethodnika. Njegovo rješavanje navoda o zlostavljanju unutar Crkve je problem koji će ga mučiti. I dok ga profili na mrežama prikazuju kao angažiranog duhovnog vođu, niko ne očekuje da će donijeti Franjinu karizmu.

Naravno, predpapinski Lav je bio čest kritičar Trumpa, posebno u pogledu njegovog pristupa imigraciji. Još od 2015. godine, on je na društvenim mrežama podijelio članak kritičan prema Trumpu, čiju politiku je opisao kao "problematičnu" i koja nosi "antimigrantsku retoriku". Deset godina kasnije, tadašnji kardinal Prevost okrenuo je pogled ka Vanceu, koji je prije samo šest godina prešao u katoličanstvo, zbog njegove upotrebe svoje novopronađene vjere kako bi opravdao obračun Trumpovog tima protiv migranata. "Isus ne traži od nas da rangiramo svoju ljubav prema drugima", napisao je.

Njegova posljednja objava prije nego što je krenuo na konklavu bez telefoniranja za odabir pape bila je kritika Trumpa zbog njegovog zajedničkog nastupa s predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, a u vezi s deportacijom migranta.

Trump je posljednjih sedmica koketirao s bogohuljenjem, sugerirajući da bi mogao biti kandidat za vođenje Katoličke crkve i čak je objavio fotografiju sebe, koju je očigledno proizvela umjetna inteligencija, u papskim regalijama. Izvori iz Bijele kuće sugerirali su da je to bila nepromišljena šala, ali mnogi katolici su čak i taj prijedlog smatrali uvredljivim. Do četvrtka popodne, Tramp je prštao od ponosa što Amerikanac prvi put u historiji vodi Vatikan.

Ta dinamična i temeljna tenzija između Lava i Trumpa obojit će globalne poslove i unutrašnju politiku u narednim godinama.

Kako glasaju katolici u SAD-u

Otprilike jedan od pet Amerikanaca se izjašnjava kao katolik, što ga čini značajnim glasačkim blokom koji nijedan politički profesionalac ne može zanemariti. Historijski gledano, katolici čine otprilike četvrtinu biračkog tijela, što odražava viši nivo građanskog angažmana od drugih vjera. I politički su povodljivi: Trump ih je osvojio sa 59 posto glasova prošle godine; Biden, tek drugi katolik koji je bio predsjednik, imao ih je sa 52 posto četiri godine ranije; a Trump ih je dobio sa 50 posto podrške u 2016.

Ipak, ovaj trenutak dubokog ponosa za američke katolike dolazi dok pokušavaju da shvate koliko da čitaju u Lavov izbor. Sa svakim novim papom, kardinali sa pravom glasa šalju poruku. Ali da li je Lav izabran zato što je Amerikanac ili je to više imalo veze s time kako je proveo veći dio svoje karijere u Peruu i bio je srodna duša pokojnog pape Franje, koji je porijeklom iz Argentine? Prerano je znati, ali mnogi igrači u Washingtonu traže tragove. Tajni kandidat probio se kroz vatikansku politiku i još bi mogao slomiti Washingtonovo razumijevanje o tome kako katolička mašinerija djeluje širom svijeta. To je zagonetka koju je najbolje ne prepustiti mukama ili nagađanjima predugo.