Iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini već nekoliko mjeseci se vaninstitucionalnim djelovanjem sinhornizirano pred ovogodišnje Opće izbore šalje poruka o potrebi za formiranjem faktičkog, virutalnog, para, kvazi - kakvog god - trećeg entiteta unutar kojeg bi hrvatski narod mogao ostvariti svoju "punu konstitutivnost". Kao da to već nije slučaj.

Nakon održanog TradFesta na kojem je i predstavljen dokument deklaracije o uspostavi "hrvatske izborne jedinice u FBiH", veoma brzo je otkriveno kako iza organizacije takvih događaja stoje udruženja bliska minornim političkim opcijama koje čine vlast u Hrvatskoj, no dovoljno glasnima da stvore određeni efekat u javnosti koju će u dijelu bh. domaćih prilika naići na odobravanje. Tako je HDZ-ova delegatkinja u Domu naroda Marina Pendeš tvrdila kako je i sama namjeravala organizirati konferenciju o sličnoj temi, no smatrala je kako za takvo nešto ne bi dobila dozvolu Parlamentarne skupštine BiH.

Jer je inače sasvim normalno da u suverenoj državi, unutar njenih institucija organizirate događaje koji se tiču ustavnih izmjena koje iniciraju iz susjedne države.

No, Pendeš nije izuzetak, a sve više postaje pravilo. Naime, skoro se u javnosti normalizirala narativna tvrdnja o tome da je potrebno u dijelu BiH uspostaviti neki "treći entitet" što čitamo iz blagih ili nepostojećih reakcija dijela domaće političke scene. Ponašanje HDZ-ovog partnera u vlasti, stranaka Trojke iz kojih nipodaštavaju takve ideje smatrajući da ih je najbolje ignorirati, taktika je koja nas je dovela tačno nigdje jer se sada u cijelu priču uključuje i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman koji bi trebao nastojanjima Domovinskog pokreta da aktualiziraju "treći entitet" kao institucionalni zahtjev susjedne nam zemlje, dati legitimitet pozicijom koju obnaša, bez obzira na poziciju premijera Andreja Plenkovića na koga se očigledno treba izvršiti pritisak za iznudu podrške takvim idejama.

Treći entitet

HDZ-ova politika bez maske: Čović želi izaći iz pošasti dejtonske BiH

Domovinski pokret sada namjerava lansirati širu kampanju kojom se će pamflet deklaracije o uspostavi "hrvatske izborne jedinice" diseminirati kroz hrvatske institucije te biti predstavljen široj javnosti.

Za to vrijeme, bh. ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ne šalje protestne note niti bilo kako drugačije reagira prema zvaničnom Zagrebu, vjerovatno jer je njihov "dobri dečko", a više se bavi isključivanjem kadrova iz svoje stranke Narod i pravda. Jer, državnički poslovi.

- Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati hrvatski narod da zagovara svoju federalnu jedinicu, da ne kažem treći entitet. Onda sam iza toga vrlo brzo dodao, današnja politika Bošnjaka je krajnje neodgovorna prema Hrvatima. I to i sad stoji. Međutim, naše prvo pitanje je kako da ova zemlja profunkcionira jer ona je naša domovina. Oni koji fantaziraju od toga kad mi predlažemo drugačiji malo ustroj Bosne i Hercegovine. Ne govorimo da se on raspada, da se ona dijeli, ne. Da profunkcionira. Priča o jednakopravnosti hrvatskog naroda je tema o kojoj ćemo se zalagati do kraja. Ustavna jednakopravnost hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. I to je imperativ za hrvatsku politiku, i oko toga se ne pregovara. Ne može niko pregovarati oko toga jesmo li mi suveren i konstitutivan narod u BiH. To nije tema za raspravu, bilo kome. E sad kako to napraviti, to je nešto drugo. Da li sada uopće možemo to napraviti, pravo je pitanje. Sad apsoltuno ne možemo, ne možemo se dogovoriti oko najosnovnijih stvari, da usvojimo budžet, a ne da promijenimo, pazite Ustav - kazao je Dragan Čović, lider HDZ-a.

Čovićev diskurs vješto balansira između prijetnje (re)teritorijalizacijom, pa barem i virtuelnom i deklarativne posvećenosti funkcionalnosti države.

Analiza ovog istupa razotkriva nekoliko ključnih kontradikcija i strateških prebacivanja odgovornosti, koji svakako zaslužuju kritiku. Čović svoju argumentaciju započinje prebacivanjem kompletne odgovornosti za eventualnu radikalizaciju hrvatskih zahtjeva na bošnjački politički korpus.

"Digitalni treći entitet"

Zagreb opet hoće da uređuje BiH: Plenković sada zaziva "virtuelnu izbornu jedinicu"

Unutar takvog narativa, zagovaranje trećeg entiteta ili federalne jedinice, što se u većem dijelu BiH i percipira kao korak ka segregaciji, ne predstavlja želju ili strateški cilj HDZ-a, već "iznuđenu reakciju" na tuđe ponašanje.

Time Čović amnestira vlastitu politiku od odgovornosti za kreiranje krize i dugogodišnje institucionalne blokade. Zbog toga u drugom dijelu izjave pravi taktičku distancu. On ne bi, osim ako ne bi morao, pa brzo redefinira diskurs. Semantička mimikrija unutar koje se ustavno-teritorijalna reorganizacija, koja inherentno sa sobom nosi nove linije "razgraničenja" i etno-nacionalnu ekskluzivnost, pakuje u "funkcionalnost domovine".

Apsurd je jasan.

Čovićev istup, posmatran kroz prizmu deklaracije i političkih trvenja unutar hrvatskog korpusa (kako u BiH tako i u Hrvatskoj u relaciji s HDZ-om Andreja Plenkovića), demonstrira pragmatično upravljanje krizom. Rezultat ovakvih tvrdnji je držanje BiH u stanju kontrolisane krize, što posebno bude od koristi tokom izbornih godina.