Sjedinjene Države

Kod obale Los Angelesa rekordna flotila kontejnerskih brodova čeka iskrcaj robe. S približavanjem praznika, kompanije diljem SAD-a predviđaju nestašice i poskupljenja za sve, od umjetnih božićnih drvca i sportske robe do purana za Dan zahvalnosti. Trgovci na malo upozoravaju da bi osnovnih proizvoda, uključujući toaletni papir, moglo opet nedostajati.

Neki stručnjaci predviđaju da će 80% SAD-a biti cijepljeno protiv virusa korona do kraja godine, no utjecaj pandemije trajat će daleko duže od toga jer prekinute karike u globalnom lancu opskrbe nastavljaju kočiti ekonomiju.

Gužve u lukama u kojima pristaju kontejnerski brodovi samo su jedan dio priče. SAD također doživljavaju veliki nedostatak radne snage, posebno u sektoru razonode i zabave. U SAD-u je krajem juna bilo rekordnih deset miliona slobodnih radnih mjesta. Natpisi "Traži se pomoćni radnik" mogu se primijetiti u izlozima restorana širom zemlje.

Republikanci su za nedostatak radnika okrivili povećanje naknada za nezaposlene uvedeno zbog pandemijom. Te su beneficije prestale, ali još nema dovoljno dokaza da industrije koje su najteže pogođene dobivaju dovoljno radnika. Niske plaće navele su milione ljudi da preispitaju svoju karijeru tokom pandemije, fenomen poznat kao “Veliki otkaz”. U isto vrijeme, nedovoljni kapaciteti za brigu o djeci i stalno zatvaranje nekih škola dovelo je do toga da mnogi ljudi napuste tržište rada.

Budući da je virus korona i dalje velika prijetnja u mnogim zemljama na koje se SAD oslanja u pogledu robe, izgleda da će se kriza nastaviti neko vrijeme.

“Frustrirajuće je priznati da je cijepljenje ljudi i stavljanje pod kontrolu Delta soja virusa Covid, osamnaest mjeseci kasnije, i dalje najvažnija ekonomska politika koju imamo", rekao je ove sedmice predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell. “Također je frustrirajuće vidjeti kako se uska grla i problemi u lancu snabdijevanja ne poboljšavaju – ustvari, očigledno je da se stanje pogoršava”, kaže on.

Kina

Svjetla se počinju gasiti u velikim dijelovima kineske ekonomije. Investicijske banke Nomura i Goldman Sachs snizile su svoje prognoze o rastu “svjetske ekonomije broj dva” zbog isključenja struje koja je zaustavila tvornice, a također produžavaju se ionako već duga kašnjenja u lukama.

Nestanak struje u cijelim dijelovima Shenyanga, u sjevernoj provinciji Liaoning, značio je da semafori i gradska rasvjeta ne rade sedmicu dana, što je izazvalo strah kod mnogih gradskih biciklista. “Prilično je nezgodno voziti se po mraku”, rekao je jedan stanovnik Zhu Meiying za South China Morning Post.

Zhu je upitao koji su planovi vlade za rješavanje problema. Predstavnici pokrajine Liaoning kažu da je racionalizacija jedina stvar koja sprječava urušavanje elektromreže. Neki su dijelovi bez napajanja strujom tokom dana, što prekida dovod vode i prizemljuje liftove, čak i u visokim zgradama.

Na društvenim mrežama kruže snimci koji prikazuju porodicu zarobljenu u liftu kada je nestalo struje. Mnogi su komentirali da se zbog te situacije osjećaju kao da žive u Sjevernoj Koreji. Drugi su opisali nestanak struje tokom posjeta bolnici.

U jednom izbrisanom postu, jedan stanovnik sjeveroistoka Kine rekao je da je njihova tročlana porodica umalo umrla od trovanja ugljičnim monoksidom nakon što je nestanak struje spriječio rad ventilatora, a porodica je zapalila briket od uglja kako bi ugrijala prostorije.

Situacija se toliko pogoršala da je Kina zatražila od Rusije da poveća količinu električne energije koju šalje svom susjedu putem dalekovoda koji mogu nositi sedam milijardi kilovat sati godišnje.

Lauri Myllyvirta, vodeća analitičarka u nezavisnom Centru za istraživanje energije i čistog zraka, rekla je da je Kina uhvaćena nespremna. "Kada su cijene goriva počele rasti zbog globalnog oporavka, elektrane su smanjile kupovinu uglja i mjesecima su smanjivale zalihe", rekla je. "Sada to znači da je elektranama ponestalo uglja i da nerado kupuju više jer su cijene skočile", kazala je ona.

Njemačka

Rast cijena energije u Njemačkoj od 14,3%, rast cijena goriva (20%) i hrane (4,9%) doprinijeli su septembarskoj stopi inflacije koja je skočila na 4,1%, što je najveća stopa inflacije u Njemačkoj u posljednjih trideset godina.

To je uzrokovano rastućom potražnjom, nedostatkom ponude i nedostatkom alternativnih izvora energije. Postoje sumnje da Rusija umjetno obustavlja isporuke plina kako bi povećala pritisak za otvaranje plinovoda Sjeverni tok 2, što Kremlj odlučno negira.

Bundesbank predviđa da će inflacija do kraja godine porasti na 5%. Inflacija će biti potaknuta povećanjem stope PDV-a, nakon što je prošle godine privremeno snižena kako bi se pomoglo preduzećima u suočavanju s pandemijom, kao i povećanjem tarifa za emisiju CO2 i nestašicom metala, drveta i poluprovodnika.

Očekuje se da će se ova trvenja u snabdijevanju nastaviti barem do kraja godine i da će to ekonomiju koštati 40 milijardi eura, čiji će se učinak uglavnom osjetiti 2022. Predviđa se da će Njemačka tokom ove godine imati rast BDP-a od 2,5%, ubrzavajući do 5,1% sljedeće godine.

Međutim, u Njemačkoj se još ne govori o “krizi”, “hitnom slučaju” ili “panici” iako mnogi proizvođači osjećaju pritisak zbog prekida u lancima opskrbe. Prosječni potrošač, iako se često suočava s dužim čekanjem od uobičajenog za isporuku luksuzne robe (namještaj, elektronički proizvodi, automobili), ne doživljava prazne police supermarketa.

Problemi u lancu opskrbe, zajedno s nedostatkom radnika, naveli su proizvođača automobila Opel da u četvrtak objavi privremeno zatvaranje pogona za proizvodnju hibridnih vozila u gradu Eisenachu. Zaposleni će biti otpušteni, sve dok se fabrika ne otvori. U Opelu se nadaju da će fabriku otvoriti ponovo slijedeće godine, “ako zalihe dozvole”.

Uprkos gotovo punoj zaposlenosti, dugogodišnji nedostatak radne snage, oko 400.000 radnika godišnje, veliki je problem koji koči ukupni ekonomski rast i da se osjetiti u svakodnevnom životu, uglavnom u sektoru njege, zdravstvenom sektoru, kvalificiranoj proizvodnji, IT-u, inženjeringu, i svakom zanatu od trgovine preko vodoinstalatera do tesara. Nedostaje 60.000 do 80.000 radnika u drumskom prijevozu, a ekonomisti upozoravaju na demografsku krizu, zbog čega će više ljudi morati otići u penziju nego što ih ima aktivnom radnom odnosu.

Sve veći broj njemačkih radnika, uključujući mašinovođe, zdravstveno osoblje i radnike u auto industriji, proteklih je sedmica štrajkovao tražeći veće plaće uslijed rastuće inflacije, što je izazvalo strah od inflatorne spirale.

Marcel Fratzscher, s njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja, govoreći za DLF, rekao je da bi vlada mogla intervenirati u pitanju kirije, jer većina njemačkih radnika ne posjeduje vlastite nekretnine. Ali opisao je ono što se događalo kao "normalizaciju" nakon pandemije.

“Mnogi ljudi u Njemačkoj se plaše budućnosti... ali ja to vidim kao luksuzni problem”, rekao je Fratzscher. “Rast inflacije dobrodošla je normalizacija nakon privremenog snižavanja cijena tokom pandemije. Nema apsolutno nikakvog razloga za paniku”, dodao je on.

Rusija

Kako cijene energije rastu diljem svijeta, Rusija se nalazi u zavidnoj poziciji najvećeg svjetskog izvoznika nafte i plina.

Dok se ruska državna televizija veselila video zapisima britanskih vozača koji su stajali u redu za benzin, Kremlj je Evropljanima rekao da će se cijene gasa stabilizirati kada se otvori gasovod Sjeverni tok 2.

Teško je šokirati rusku ekonomiju koja je toliko učinila da sama sebe šokira, jednostrano zabranivši uvoz mesa, voća, povrća i mliječnih proizvoda sa Zapada 2014. godine. Ipak, postoje nedostaci: vrhunski moskovski restorani kažu da ne mogu pronaći visokokvalitetni komad govedina – dobre stvari se izvoze po višim cijenama u Kinu.

Inflacija u sektoru hrane na rekordnoj je godišnjoj stopi od 7%, najvećoj u posljednjih pet godina, što je pitanje koje je Kremlj dao sve od sebe da zataška prije parlamentarnih izbora prošlog mjeseca.

A tu je i misteriozna nestašica “rezanaca” u 2021. godine. U regionalnim gradovima, poput Krasnojarska, popularni “doširak”, sušeni rezanci, nestali su s polica usljed glasina o zatvaranju tvornice, nedostatku radnika ili možda rastućim cijenama sastojaka. Proizvođači rezanaca, pa čak i regionalni zvaničnici, porekli su da se radi o nestašici, iako cijene navodno rastu za preostala pakovanja najpopularnijih okusa, rezanaca s govedinom i piletinom.

Hoteli i restorani izvještavaju o “katastrofalnom” nedostatku radnika, dijelom zbog rasta cijena, a dijelom zbog migrantske krize u Rusiji. Građevinarstvo i poljoprivreda su pogođeni nedostatkom od približno 600.000 radnika iz centralne Azije koji su radili mnoge najteže poslove, ali su otišli tokom krize Covid-19.

Ujedinjeno Kraljevstvo

U ljeto je britanskom oporavku prijetila "pingdemija" koja je prisilila stotine hiljada radnika na samoizolaciju nakon što su došli u kontakt s nekim ko je zaražen Covidom-19.

Samo nekoliko sedmica nakon što su ministri promijenili sistem testiranja i praćenja kako bi spriječili zatvaranje preduzeća i javnih službi zbog nedostatka osoblja, nestašica benzina ponovo je spriječila velike dijelove radne snage da putuju u ured, školu, tvornicu ili, u slučaju zdravstvenih radnika, da dopru do pacijenata kojima je potrebna kućna njega.

To je epizoda koja ima ekonomske posljedice jer se preklapa s nedostatkom vozača kamiona i prekidima u globalnim lancima opskrbe koji su podigli cijene u svemu, od računarskih čipova do ukapljenog prirodnog plina.

Kritičari vladu okrivljuju za nedostatak pripreme za posljedice Brexita koje su pogoršale uska grla u snabdijevanju ove zemlje.

Ekonomija je i dalje 3,5% manja nego što je bila prije pandemije. Prerađivačka industrija, koja je doživjela procvat zbog velike potražnje, i dalje ostaje za oko 2,5% manja od svoje prethodne vrijednosti u 2019. godini.

Usporavanje aktivnosti u svim sektorima i regijama očekuje se da će se nastaviti do kraja godine jer stalni nedostatak ključnog osoblja i zaliha ometa sve planove za rast do 2022.

Britanske privredne komore predviđaju da će vladini napori da podstakne poslovna ulaganja pasti i da će ove godine vjerovatno doći do smanjenja ulaganja od 2,5%.

Očekuje se da će potrošači, čak i oni koji su uštedjeli ogromne sume novca posljednjih osamnaest mjeseci, postati oprezniji u svojim kupovnim navikama nakon naglog porasta inflacije za koju Banka Engleske predviđa da će premašiti 4% do kraja godine.

Nagli rast računa za plin uzrokovan međunarodnom nestašicom samo će povećati inflaciju. Bez dodatne podrške, mnoge porodice mogle bi doživjeti pad životnog standarda.

Australija

Nedostatak drveta, čelika i drugih materijala uzrokuje pustoš u masivnoj australskoj građevinskoj industriji, a graditelji se bore da drže korak sa potražnjom.

S obzirom na to da su cijene kuća rasle najbržim tempom od 1989. godine zbog postpandemijske potražnje i državnih poticaja, kompanije pokušavaju doći do zaliha, a cijene bi mogle, kako se navodi, “otići u nebo”.

Adam Robson, koji vodi Prekaro, preduzeće za projektiranje i izgradnju u Gold Coastu, Queensland, rekao je da su rokovi isporuke čelika i drveta porasli s četiri sedmice na četiri ili pet mjeseci usljed smanjene ponude.

“Nekada ste mogli kupovati drvo s polica, ali to više ne možete. Mnogo toga dolazi iz Kine i Indije i jednostavno ne možemo ubaciti dovoljno kontejnera u luke ”, rekao je Robson.

Očekuje se da će Australija ove godine povećati proizvodnju u svojoj ekonomiji za 4%, prema OECD-u, uprkos tome što su dvije najnaseljenije države, Novi Južni Wales i Victoria, u dugotrajnim blokadama. Australska središnja banka saopćila je ove sedmice da očekuje da će troškovi transporta i više plate gurnuti inflaciju iznad ciljanog nivoa.

Nedostatak migranata kao radne snage dodatno povećava troškove. “Potražnja je toliko velika da u zemlji nema dovoljno zanatlija”, rekao je Robson. "Električari sada diktiraju svoje cijene jer ne možemo čak ni uvesti ljude u vize [radnik migrant]”, dodaje Robson.

Naznaka da bi se zemlje mogle početi okretati od dugih globalnih lanaca snabdijevanja jeste i poziv grupe Master Builders Australia vladi ove zemlje da zasadi dodatnih 250.000 stabala godišnje kako bi zemlju zaštitila od nestašice drveta u budućnosti.

"Stambena izgradnja lokomotiva je australijske ekonomije i potrebna joj je dosljedna, pouzdana domaća opskrba drvetom", rekla je izvršna direktorica grupe Denita Wawn. “Kao što je pokazala nestašica drveta u posljednjih osamnaest mjeseci, ne možemo se osloniti na uvoz da bismo popunili prazninu kada smo povećali građevinsku aktivnost – moramo djelovati sada”, kazala je Wawn.

Bosna i Hercegovina

Sve s čime se suočavaju ostale zemlje svijeta, suočava se i Bosna i Hercegovina. Poskupljenje energenata jedno je od toga. Trenutno se vode rasprave o poskupljenju struje, što nikome nije u interesu, posebno u trenutku kada se ekonomija počela oporavljati od krize izazvane pandemijom. Ono što nas može radovati jeste da smo prethodnih mjeseci imali znatan rast izvoza, koji je u prvoj polovini godine iznosio 31 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Istovremeno, indeks industrijske proizvodnje porastao je za 9,1 posto.

No, inflacija je neizbježna. Samo je pitanje kolika. Cijene su proteklih mjeseci značajno rasle od voća i povrća, preko mesa, do goriva. I još će rasti, razlog je poskupljenje repromaterijala u svim industrijama koji se najčešće uvozi i to zbog problema u opskrbnim lancima. U augustu ove godine godišnja stopa promjene potrošačkih cijena bila je 2,3 posto. Problemi koje kriza u opskrbi izaziva u Evropi mogli bi se vrlo lahko preliti i u Bosnu i Hercegovinu tako da, ako dođe do značajnijih obustava proizvodnje u automobilskoj industriji Njemačke, to označi i smanjenje izvoza bosanskohercegovačkih kompanija koje proizvode dijelove za automobilsku industriju.

Prema prognozi koju je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, u prvoj polovini ove godine, realni BDP Bosne i Hercegovine ove godine trebao bi porasti 3,4 posto, a isto toliko i slijedeće godine.