Politika | 19.09.2025.

Podrška desničara

Njemački AfD, koji negira genocid u Srebrenici, stao u odbranu osuđenika: U BiH nije problem u Dodiku, već u Bošnjacima

Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Evrope i još se čvršće vezuje uz Vladimira Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva "nacistom", a zastupnike Evropskog parlamenta "ološem", mora imati posljedice, kaže Michael Brand iz CDU-a

Autor:  DW
Foto: Arhiv

Njemačka politika već decenijama u predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću vidi garaniciju stabilnosti i sigurnosti na Balkanu. Od Angele Merkel preko Olafa Scholza pa do Friedricha Merza.

Kritike na neke aspekte njegove vladavine su doduše oduvijek bile prisutne, no Vučić je kako Berlinu, tako i Briselu, bio prevažan u nekim najvažnijim procesima stabilizacije zapadnog Balkana poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova te držanja pod kontrolom osuđenika Milorada Dodika, da bi ga se previše kritikama odvraćalo od EU integracija, piše DW.

Tu su naravno i ekonomski aspekti poput činjenice da je Njemačka najveći strani ulagač u Srbiji, a odnedavno i pitanje strateške saradnje u vezi eksploatacije litija dolini Jadra.

No, u posljednje vrijeme su primjetne sve češće naznake da bi ova ljubav iz koristi mogla puknuti. Njemačka se doduše drži upadljivo rezervirano kada je u pitanju podrška studentskim procesima koji od novembra prošle godine Srbiju drže u šahu i koji su upereni protiv aktuelne vlasti u Beogradu, ali izgleda da je strpljenje mnogima u Berlinu pri kraju, što je vidljivo iz sve češćih kritika na račun Vučića.

Čini se da je kap koja je prelila čašu Vučićev nedavni odlazak na proslavu 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu u Pekingu gdje se srbijanski predsjednik rukovao s autokratima, a posebno srdačan je bio susret s Vladimirom Putinom kojeg je njemački kancelar Friedrich Merz (Kršćansko-demokratska unija CDU) prije nekoliko dana nazvao najvećim ratnim zločincem današnjice. 

Izgleda da je i vladajućoj Uniji CDU/CSU sve više neugodno kada ju se proziva da ne izražava dovoljnu kritiku na račun vlasti u Beogradu. Na upit DW-a o najnovijim ispadima srbijanskog predsjednika potpredsjednik parlamentarne grupe za Jugoistočnu Evropu iz redova vladajućeg CDU-a Michael Brand je bio više nego jasan.

- Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Evrope i još se čvršće vezuje uz Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva "nacistom", a zastupnike Evropskog parlamenta "ološem", mora imati posljedice - nedvosmislen je Brand.

On zaključuje kako Berlin i Brisel trebaju dobro razmisliti o daljnjoj podršci Vučiću.

- Ne bismo trebali milijardama podupirati autokratu koji Evropu proglašava neprijateljem, bori se protiv vlastitog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda - zaključio je demokršćanski političar.

Iako više nije, za razliku od SPD-a, u novoj vladi, stranka Zelenih ipak može utjecati na njemačku vanjsku politiku. Izvjestilac stranke Zeleni za zapadni Balkan i u ovom je izbornom razdoblju Boris Mijatović. On je Vučića optužio da nakon 10 mjeseci sada proteste pokušava spriječiti silom.

Iz relativno jedinstvenog stava zastupničkih klubova u Bundestagu izdvaja se jedino gledište najveće opozicione grupe u parlamentu, Alernative za Njemačku (AfD), desničarske stranke koja negira genocid u Srebrenici. 

Alexander Wolf, zastupnik AfD-a i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga rekao je za DW kako je AfD zabrinut događajima u BiH te naglasio kako usporedbe s nacizmom "naravno treba u načelu izbjegavati, posebno u napetim situacijama ili nestabilnim regijama".

No za razliku od predstavnika ostalih stranaka, predstavnik AfD-a smatra da je uzrok problema na Balkanu negdje drugdje.

- AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU-a i UN-a te unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Dejtonskog sporazuma - kaže Wolf.

Wolf, koji je u julu izazvao ogorčenje Bundestaga odbivši upotrijebiti pojam genocid za događaje u Srebrenici, smatra da je i potjernica protiv Milorada Dodika služila huškanju jedne etničke grupe protiv druge te je zaključio:

- Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizirana država, a Bošnjaci ne bi trebali uskraćivati prava svojih manjina, posebino Hrvata i Srba (oni su konstitutivni narodi a ne manjine op.ur,).

Samovoljna mijenjanja izbornog zakona ili krivičnog zakona  u stranačke svrhe treba odbaciti. Dodik je demokratski izabran predsjednik RS-a i kao takvog ga, posebno ako ga referendum u oktobru potvrdi na funkciji, treba poštovati - kazao je Wolf.

 

Izbori su blizu

Obraz i odgovornost, a ne pravo i politika: Ustav (ne) štiti plaće funkcionera

Bio je i ostao uzor

Neprevaziđeni muzički genije Ismet Alajbegović Šerbo: Bio je šutljiv čovjek, njegova najveća vrlina bila je skromnost

Luksuz i propadanje

Mediteranski raj postao je simbol propasti u samom srcu EU: Pad je počeo kada je razotkriven skandal stoljeća

Poraz na pomolu?

Bosna i Hercegovina može postati prva država u Evropi koja je ugasila svoju državnu biblioteku