Njemačka, najveća evropska sila, gubi zamah. Ekonomija u koju se cijela Evropa ugledala zbog njene snage i bogatstva ušla je u zastoj koji se naziva recesija. Ostaje za vidjeti je li to kamen spoticanja iz kojeg će se izvući bez većih potresa ili, kako tvrde mnogi analitičari, evropska lokomotiva ima probleme koji su dublji, strukturne slabosti koje dovode u pitanje ekonomske temelje zemlje. Dok se čeka na dijagnozu, zabrinutost se širi u ostatku eurozone.

Njemačka je daleko najveća ekonomija u bloku, s gotovo 30% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Također je najvažniji trgovinski partner gotovo svih ostalih zemalja. Stagnacija diva loša je vijest za ostale, čak i ako je situacija vrlo daleko od one koja je početkom 2000-ih dovela do toga da je Njemačka dobila nadimak "evropski bolesnik".

“Zbog velike težine koju ima, slaba Njemačka znači i slabo europodručje i dobrim dijelom otud dolazi stagnacija rasta u posljednjim kvartalima, no još je rano znati prijeti li nam strukturni pad njemačke industrije“, smatraju ekonomisti.

Do prije samo nekoliko dana činilo se da će Njemačka izbjeći zimsku recesiju koje se toliko bojala. Prvo tromjesečje godine trebalo je završiti stagnacijom, ali Destatis, njemački statistički ured, revidirao je brojke naniže i došao do iznenađenja: BDP se smanjio za 0,3%. Ekonomisti poput Veronike Grimm, članice njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka (popularno poznatih kao "pet mudraca"), naglašavaju da su podaci "malo gori, ali ne dramatično gori od očekivanog". Dovoljno da bude tehnička recesija kao što je bio drugi kvartal pada, nakon -0,5% na kraju 2022.

Pokretači kontrakcije su slabost lilčne potrošnje zbog inflacije i usporenost industrijske aktivnosti. Visoke cijene energije zbog ruske invazije na Ukrajinu i neizvjesnost teško su pogodile Njemačku. Grimm također naglašava ulogu koju ima Evropska centralna banka: „Povećanje kamatnih stopa usporava potražnju. To je ono što se namjerava: monetarna politika ima za cilj ublažiti potražnju kako bi se smanjila inflacija. Dakle, nalazimo se u fazi velikih izazova jer počinje djelovati i usporavati ekonomiju.“

Na pitanje radi li se o privremenom zastoju ili je riječ o nečemu što treba da itekako zabrinjava, Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING Njemačka, otvoreno odgovara: "Njemačka je zapala u dužu strukturnu stagnaciju." Kratkoročno, on navodi spor oporavak u Kini, nadolazeću recesiju u Sjedinjenim Državama i rastuće kamatne stope kao vjetrove koji će nastaviti opterećivati rast. Ali u isto vrijeme postoje "strukturalni izazovi koji potkopavaju potencijal rasta Njemačke" a to su energetska tranzicija, deglobalizacija i demografija. “S vremenom bi mogli postati i prilike, ali u prvim godinama nijedna se zemlja nije uspjela suočiti s toliko izazova bez gubitka ekonomske snage”, ističe.

Njemačka je jedna od posljednjih evropskih zemalja koja se vratila na nivo prije krize covid-19. Oporavak je bio sporiji jer je puno više ovisna o svjetskoj trgovini od većine partnera u eurozoni. Marcel Fratzscher, predsjednik berlinskog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW), naglašava da glavni faktor recesije ove zime nije bila industrija, već niska privatna potrošnja, ali da zbog toga ne treba zaboraviti ogroman izazov s kojim se suočava budućnost industrijskih sektora kao što je automobilski sektor, koji daleko zaostaje u razvoju električne mobilnosti u odnosu na konkurente. “Volkswagenov ili BMW-ov tržišni udio električnih automobila je minijaturan u Kini“, dodaje.

Prijetnja deindustrijalizacije glavna je glavobolja vlasti. Kako ističe Brzeski, "nijedna druga zemlja nije toliko profitirala od uvoza jeftine energije i globalizacije". Jeftini ruski plin, koji je u velikoj mjeri zaslužan za njemački ekonomski uspjeh u posljednja dva desetljeća i s kojim se namjeravala kretati prema dekarboniziranoj ekonomiji, sada je historija.

Njemačka plaća puno više za energiju nego u drugim dijelovima svijeta, a to otvara put gubitku konkurentnosti. “To je stvarno zastrašujuće za Njemačku, koja se već suočava s konkurencijom iz Kine i suočava se s učincima zakona kao što je američki IRA (Anti-Inflation Act), koji daje ogromne subvencije čistim tehnologijama, električnim vozilima, baterijama”, dodaju stručnjaci.

Privlačenje ulaganja ključno je za budućnost moćne njemačke industrije, koja se unatoč recesiji dobro drži, napominje Fratzscher. "Industrijske firme ostaju profitabilne, profiti su visoki, a knjiga narudžbi je relativno puna." Taj ekonomista, profesor makroekonomije na Univerzitetu Humboldt u Berlinu, ističe dvije glavne prepreke: birokratiju - "uz evropske propise, imamo nacionalne propise, koji su glomazni, skupi i usporavaju investicije" - i nedostatak kvalifikovane radne snage.

Nedostatak kvalifikovanih radnika toliko je akutan da koalicijska vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala priprema niz zakonskih promjena kako bi privukla radnu snagu izvan EU-a. U Njemačkoj trenutno ima dva miliona slobodnih radnih mjesta, u svim sektorima: od informatike i inžinjerstva do zdravstva i socijalnih usluga, uključujući ugostiteljstvo i turizam. “Demografija je veliki problem za Njemačku”, naglašava Fratzscher. Zemlja se suočava s ogromnim gubitkom radne snage zbog odlaska u penziju u idućih 10 godina pet miliona ljudi više nego mladih koji će biti spremni raditi.

Kratkoročno, zabrinutost je obuzdana, iako je Ifo indeks, koji mjeri poslovno povjerenje, pao prvi put nakon šest mjeseci uzastopnog rasta. Najnoviji izvještaj Bundesbanke također predviđa da će se u drugom tromjesečju privredna proizvodnja ponovno povećati.

Jedan od ključeva bit će oporavak potrošnje. Unatoč činjenici da je inflacija i dalje vrlo visoka (u maju je pala na 6,1%, nakon 7,2% u aprilu) domaćinstva bi trebala početi primjećivati snažna povećanja plaća koja su dogovorena sa sindikatima i poslodavcima posljednjih mjeseci. Nakon štrajkova koji su paralizirali prevoz u Njemačkoj i protesta u različitim sektorima, povećanja plaća počinju uklanjati jaz.