Ostalo je manje od četiri sedmice do izbora a Nijemci nemaju pojma za koga će glasati. Ko će biti nasljednik Angele Merkel, hoće li se socijaldemokracija preporoditi sa Olafom Scholzom zahvaljujući nespretnosti konzervativca Armina Lascheta i 'zelene' Annalene Baerbock?
Osim simboličnog i već mnogo puta spominjanog kraja ere Angele Merkel, Njemačku muče još neka važna pitanja. Hoće li Njemačkom prvi put u historiji vladati tripartit? Kako će djelovati ova moguća trostranačka koalicija, hoće li narušiti upravljivost u najvećoj evropskoj ekononiji?
Iznenađenje je i veliki povratak njemačke socijaldemokracije četiri sedmice prije izbora, nakon što su mnogi promatrači i analitičari već smatrali da je jedna od tradicionalnih stranaka u zemlji, SPD, poražena.
SPD je godinama bilježio poraz za porazom, kretali su se oko mršavih 15% u svim anketama od januara do danas, a sve je ukazivalo na novi bolni poraz za njihovog kandidata za kancelara, sadašnjeg ministra finansija Olafa Scholza.
Scholzova je kandidatura, međutim, neočekivano uzela maha u nekoliko posljednjih sedmica a posljednja objavljena anketa pokazuje 24% podrške SPD-u, čime socijaldemokrati nadilaze konzervativni blok Angele Merkel za tri boda, nakon čega su druga ispitivanja već dala neriješen rezultat u borbi za prvo mjesto. CDU/CSU krenuo je u drugom smjeru sa svojim kandidatom, Arminom Laschetom, i nakon što je u januaru imao 36% u preferencijama, pao je na 21%. Zeleni kandidatkinje Annalene Baerbock, koje se u maju još uvijek smatralo favoritima, pali su sa 26% u tom mjesecu na 17% prema posljednjim mjerenjima.
Scholz, koji je nekada imao nadimak 'Scholzomat' zbog nedostatka karizme i svojih blagih izjava zbog kojih je zvučao poput telefonske sekretarice, uspio se probiti na čelo predizborne trke. "Građani me znaju", rekao je Scholz nedavno u jednom televizijskom programu, nešto što su mnogi mediji odmah povezali s izrazom Angele Merkel u jednoj od njezinih predizbornih kampanja u posljednjem desetljeću ("Poznajete me") upućenim biračima.
Otvorena identifikacija s političkim suparnikom zasigurno iznenađuje nekog ko ne poznaje njemačku političku scenu ali to je razumljivo ako se zna za poslovičnu nesklonost njemačkih birača da podrže pretjerano nagle promjene.
To što je Scholz udahnuo život socijaldemokratiji također je dobrim dijelom posljedica grešaka njegovih suparnika. On ih je dosad izbjegavao. Jedan od najpoznatijih gafova bio je smijeh Armina Lascheta koji se nasmijao u regiji pogođenoj nedavnim poplavama u zapadnoj Njemačkoj, ne shvaćajući da ga kamera fokusira.
Annalena Baerbock također bi mogla biti žrtva gafova na što upozorava ogroman pad popularnosti u recentnim anketama, pad sa 26% podrške na svega oko 18% u raznim anketama.
Pad popularnosti Zelenih povezan je sa gafovima Baerrbock, optužene za da je prepisala nekoliko odlomaka za svoju knjigu koju je objavila ove godine. Prognoze se doista čine teškim. Čini se da će bitku za kancelara ipak voditi Scholz i Laschet, ali se ipak ne smije upotpunosti isključiti Baerbock.
Da je pred Njemačkom neizvjesno razdoblje pokazuje i činjenica da bi pregovori o formiranju vlade nakon 26. septembra mogli biti mučni i dugotrajni. Presedan nakon izbora 2017. u svakom slučaju može dati blagu ideju o tome šta bi moglo slijediti: Merkel je posljednji mandat preuzela nakon više od pet mjeseci od izbora.
Ankete pokazuju još složeniji scenarij. Mjesec dana prije izbora nijedan dvostranački savez nema većinu, čak ni 'Velika koalicija', koja bi u drugim slučajevima garantirala komforan broj mjesta u parlamentu.
Brojne su matematičke kombinacije kada su u pitanju eventualne koalicije neophodne za sklapanje buduće vlade, u njima su konzervativci, socijaldemokrati, zeleni, liberali i ljevica. Svi osim krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), s kojom niko ne želi.
Moguće je, dakle, da će mandat Angele Merkel trajati još nekoliko mjeseci, koliko bi vodila privremenu vladu dok ne budu okončani teški pregovori o formiranju nove vlasti.
