Narukvica je danas uglavnom modni detalj, ali, danas je teško zamisliti muškarca sa spiralnom bronzanom narukvicom kakvu su prije više od 2.800 godina nosili ljudi na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. U kasnom bronzanom dobu ovakav predmet nije bio tek ukras – mogao je biti dio izgleda ratnika, ali i način da se pokažu pripadnost, dob ili društveni položaj.

Jedna od takvih narukvica pronađena je u Velikom Mošunju kod Viteza, a danas je dio vrijedne arheološke zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Datira iz 9. stoljeća prije nove ere i pripada grupi nalaza koja nam omogućava da zavirimo u svijet ljudi koji su živjeli na ovim prostorima mnogo prije nego što će nastati države i gradovi kakve danas poznajemo.

Bronza oblikovana u spiralu

Narukvica je izrađena od bronzane žice oblikovane u pravilne navoje. Nosila se na ruci i bila dio cjelokupnog izgleda pojedinca. Njena jednostavna forma zapravo pokazuje koliko je vještine bilo potrebno za obradu metala i oblikovanje pravilne spirale.

Spirala je jedan od prepoznatljivih motiva bronzanog doba i pojavljuje se na različitim vrstama nakita i opreme. Iako njeno značenje ne možemo sa sigurnošću protumačiti u svakom pojedinačnom nalazu, ovakvi predmeti pokazuju da ukrašavanje tijela nije bilo odvojeno od društvenog identiteta.

Narukvica je mogla govoriti o tome ko je njen nosilac, kojoj zajednici pripada ili kakvo mjesto zauzima u njoj. Kada se posmatra zajedno s ostalom opremom pronađenom u Velikom Mošunju, dobija još zanimljiviji kontekst – onu stranu prahistorijskog života u kojoj su se ukrštali izgled, status i ratnička kultura.

Muškarci, nakit i hrabrost

Danas spiralna bronzana narukvica prije svega izgleda kao neobičan komad drevnog nakita. U vremenu u kojem je nastala, međutim, takvi predmeti bili su dio svijeta u kojem su izgled i oprema mogli imati mnogo snažniju društvenu poruku.

Ako je bila dio ratničke opreme, narukvica je mogla biti i element izgleda čovjeka čiji su status, snaga i hrabrost imali posebno mjesto u zajednici. Nije bila samo nešto što se nosi – bila je dio slike koju je pojedinac slao drugima.

Upravo zato ovaj mali bronzani predmet otvara veliko pitanje: koliko su ljudi još prije više od dva milenija pažljivo oblikovali način na koji će biti viđeni?

Odgovor se krije u predmetima koji su preživjeli stoljeća. Spiralne narukvice iz Velikog Mošunja nisu samo trag razvijene metalurgije kasnog bronzanog doba. One su i zapis o ljudima, njihovom izgledu, identitetu i društvu kojem su pripadali.

Danas ih gledamo iza muzejske vitrine. Nekada su bile na rukama ljudi koji su živjeli, borili se i umirali na prostoru koji danas nazivamo Bosnom i Hercegovinom.