Direktor policije RS-a, Siniša Kostrešević i direktor Centra za borbu protiv terorizma MUP-a Mađarske, Janoš Hajdu, potpisali su 25. februara u Banjoj Luci Memorandum o jačanju saradnje. Tada su u ovom entitetu započele, i trajale do 9. marta, vježbe mađarske specijalne policije sa predstavnicima entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Zajedničke vježbe

Prema navodima iz Granične policije Bosne i Hercegovine, u zemlju je ušlo ukupno 78 mađarskih specijalaca. Zajedno sa njima ušlo je i specijalno vozilo koje je namjenjeno za uspostavljanje mobilnog komandnog centra. Vježbe je nadgledao zamjenik mađarskog šefa diplomatije, Levent Magyar. Ova posjeta mađarskog zvaničnika RS-u nije prošla bez političkih izjava, obzirom da je on tada rekao da se protiv Dodika "vodi politička hajka".

Boravak mađarskih specijalaca  u RS-u pod izgovorom zajedničke obuke sa MUP-om RS-a, čini dio arhitekture zaštite Dodika od hapšenja. Indikativno je da su mađarski specijalci boravili u BiH u periodu pred i poslije izricanja presude Miloradu Dodiku (26. februar 2025.). Brojni analitičari i stručnjaci su mišljenja da su mađarski specijalci boravili u RS-u sa zadatkom evakuacije Milorada Dodika u Mađarsku, u slučaju pokušaja njegovog hapšenja. Inače, kada je riječ o evakuaciji Dodika, tokom svog boravka u Banjoj Luci, mađarski specijalci su zajedno sa pripadnicima srbijanske BIA-e napravili plan njegove eventualne evakuacije.

Postoje četiri varijante Dodikove evakuacije:

- Aerodrom Mahovljani-Srbija-Mađarska

- Banja Luka - Bijeljina (stadion) - Srbija- Mađarska

- Banja Luka - Bratunac (stadion)- Peručac - Srbija - Mađarska

- Banja Luka - Hrvatska - Mađarska

Tokom zajedničke obuke mađarskih specijalaca, MUP-a RS  i srbijanske BIA-e, sve prethodne varijante su proigravane i uvježbavane. Nadalje, baš u periodu boravka mađarskih specijalaca u Banjoj Luci, u Srbiji je na poziv generala Vojske Srbije Milana Mojsilovića, u sklopu dvodnevne uzvratne posjete (10. i 11.marta),  boravio načelnik GŠ Vojske Mađarske, general Gabor Borondi.

Jačanje veza

Imajući u vidu snažne veze osovine Orban - Dodik - Vučić - Putin, a s obzirom da je Dodiku i ostalim osumnjičenim drastično sužen manevarski prostor i radijus kretanja, postoji velika vjerovatnoća da dio mađarskih specijalaca još uvijek boravi na teritoriji RS-a.

Na tragu daljnjeg jačanja veza sa Mađarskom, Milorad Dodik je 4. aprila ove godine, izjavio da će na sjednici Vlade zatražiti da RS pošalje zahtjev za uključenje u vojni sporazum sa Srbijom i Mađarskom.

- Republika Srpska nikada ne smije da prihvati da bude dio NATO saveza. Tražit ćemo da se uključimo u vojni i sigurnosni sporazum sa Srbijom i Mađarskom. Mi na to imamo pravo - kazao je Dodik.

Osim toga, Dodik je istakao da RS održava "odličnu saradnju" i sa Izraelom i Azerbejdžanom, ne precizirajući u kojem kontekstu. Jasno je kako entiteti u Bosni i Hercegovini nemaju nadležnost za vođenje vanjske pa i vojne politike. Ustav BiH jasno definira da su takve odluke u isključivoj nadležnosti državnih institucija. Dodikova inicijativa tako se može posmatrati kao još jedan pokušaj udara na Bosnu i Hercegovinu kojim iznova testira granice Dejtonskog sporazuma i mira.

Mađarski krediti RS-u

RS je u prethodnih pet godina dobila oko 170 miliona eura od Mađarske, što u kreditima za refinansiranje duga, što u pomoći za poljoprivrednike. Mađarska Izvozno-uvozna (EXIM) banka je RS-u dala kredite ukupne vrijednosti oko 140 miliona eura, kojima su, između ostalog, popunjene budžetske rupe.

Od mađarskog fonda od 100 miliona eura, namijenjenog za privredu u RS, trenutno je utrošeno 27 miliona, čime je djelimično subvencionisana kupovina poljoprivrednih mašina. Također, Mađarska je najavila preuzimanje projekata od kojih je u RS odustala Njemačka, zbog secesionističke politike vodstva RS.

U Zupcima kod Trebinja, mađarska kompanija Lugos Renewables treba da gradi solarnu elektranu. Naime, mađarska kompanija Lugos Renewables je još prije tri godine otkupila od Elektroprivrede RS većinski udio u solarnoj elektrani na jugu BiH, čija izgradnja još nije počela.

Zakulisni scenariji

Izjave nezavisnog zastupnika u parlamentu Mađarske o tome da bi u slučaju rata Mađarska intervenisala i stala na stranu Dodika, čime bi uvela Mađarsku u rat, nisu nimalo bezazlene, niti su bez osnova izrečene u ovako delikatnom vremenskom tajmingu kada je političko-sigurnosna situacija u BiH krajnje složena i u znatnoj mjeri degradirana antidržavnim djelovanjem Dodika podržanog Beogradom, Moskvom i Budimpeštom.

Kao prvo, radi se o izjavama insajdera mađarske političke scene koji uz to vrlo dobro poznaje političku filozofiju koju slijedi Viktor Orban, ali i zakulisane scenarije srpsko-mađarskih veza.

Brojni interesi

Drugo, Mađarska, ima brojne razloge i interese da se u slučaju sukoba, odnosno čina secesije bh. entiteta RS angažuje na strani Srbije i RS-a. Ti interesi su sljedeći:

- Politički (jačanje saveza sa Srbijom kroz EU integracije, jačanje osovine Moskva-Beograd-Budimpešta- Banjaluka).

- Ekonomski (ulaganje u Srbiju, ulaganje u RS, gradnja infrastrukture, kreditno zaduživanje RS-a, izvlačenje rijetkih ruda i minerala iz RS-a).

- Energetski (gradnja naftnih/plinskih koridora prema Mađarskoj/Srbiji i diverzifikacija snabdijevanja energentima Mađarske i Srbije).

- Vojni (prodaja naoružanja Srbiji, obuka, transfer tehnologija, policijska saradnja, odbrana općenito).

- Geostrateški (izlazak na Jadransko more preko RS-a, Srbije i Crne Gore).

- Geopolitički (multivektorska projekcija interesa i moći Budimpešte, jačanje saveza sa SAD i Rusijom, velikodržavne ambicije Mađarske, historijski revizionizam^, potraživanje teritorija Velike Mađarske).

Treće, u kontekstu ugrožavanja sigurnosti BiH posebno je važno sagledavati nastojanja ulaska RS-a u bilo koju vrstu sigurnosnih aranžmana sa Srbijom i Mađarskom.

Entitet i vojni sporazum

Dodik je predložio je da RS zatraži statusni prijem u okviru sigurnosnog sporazuma između Srbije i Mađarske. Istakao je kako RS na to "ima pravo", te da "već danas može, imajući u vidu da raspolaže sa značajnim policijskim kapacitetima, podržati" taj sporazum.

Sve ovo iziskuje seriozne pristupe i analize ove problematike, obzirom da se s pravom postavlja pitanje u kojem smjeru ide pokušaj slabljenja Bosne i Hercegovine, ali i evidentno strateško potiskivanje Hrvatske u defanzivu.

Mađarska koja ima otvorene teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, s obzirom da želi izaći na Jadransko more, zajedno sa Srbijom i RS-om, ako ništa, formalno i simbolično opkoljava kompletnu istočnu Hrvatsku. U ovom momentu takav savez možda i nije suštinski važan, ali računajući na mogućnost promjene svjetskog poretka, takav savez bi mogao biti itekako opasan za Hrvatsku, a prije svega, daleko više za Bosnu i Hercegovinu u budućnosti.

Izdvajanje za vojni budžet

Ako se tome doda da Mađarska i Srbija za vojni budžet u 2025. godini zajedno planiraju potrošiti 6,85 milijardi dolara (Mađarska 4,57 i Srbija 2,28 milijardi) za razliku od saveza Hrvatske, Albanije i Kosova koji će potrošiti blizu 2 milijarde dolara (Hrvatska 1,17 milijardi, Albanija 558 miliona i Kosovo 260 miliona dolara), onda bilo kakvo spominjanje RS-a u kontekstu takvog saveza ne bi trebalo biti u interesu niti Bosne i Hercegovine, a ni Hrvatske.

Iako je svima jasno da Dodik nema ni ustavne ni druge pravne podloge za pravljenje vojnog saveza s bilo kim, međutim on ipak na tragu proruskih interesa aktivno nastavlja destabilizaciju jugoistočnog krila Evropske unije i NATO-a. Sve to se dramatično odražava na sistemsko urušavanje BiH i njenu destabilizaciju općenito.

Jedan od odgovora na Dodikove i Orbanove nasrtaje na BiH je zasigurno i jačanje veza i dobrih odnosa sa Hrvatskom. Ako se strateški razmišlja i iz perspektive zvaničnog Zagreba, onda i Andrej Plenković i Zoran Milanović imaju puno razloga za zabrinutost, koja bi trebala rezultirati suštinskom promjenom politike prema BiH. Međutim, to se još uvijek ne dešava na praktičnoj ravni. Upravo zbog toga, u tom pravcu trebaju djelovati probosanski političari na fonu izgradnje boljih odnosa sa Hrvatskom.

Evidentno je višeslojno negativno i destruktivno djelovanje Mađarske prema BiH. U tom smislu, urgentno je potrebno preduzeti intenzivnije radnje i aktivnosti na planu traženja od međunarodne zajednice isključivanje mađarskog kontingenta EUFOR-a iz misije Althea u BiH.

S obzirom da je nezavisni mađarski zastupnik Ákos Hadházy davao izjave "ako se dogodi rat, u slučaju rata u BiH", to implicira da Mađarska sa svim svojim vojnim, policijskim i obavještajnim aparatom nije pasivna, već da se za ovaj scenarij aktivno i duži vremenski period aktivno sprema.

Važnost Brčko Distrikta

Dolazak mađarskih specijalaca u Banju Luku i obuka sa jedinicom SAJ MUP-a RS-a u februaru ove godine, nije bila samo u funkciji proigravanja scenarija evakuacije Dodika u slučaju pokušaja njegovog hapšenja.

Imajući u vidu da je Distrikt Brčko kičma koja RS presjeca na dva dijela, u slučaju angažovanja mađarsko-srpsko-ruskih snaga glavni pravac njihovog inicijalnog djelovanja, upravo bi bio ovladati Distriktom Brčko.

Sprečavanje angažovanja mađarskog kontingenta u zoni Distrikta Brčko prvi je i osnovni korak koji se mora urgentno preduzeti. Mađarska je davno izgubila status neutralnosti, s obzirom da pored otvorene Orbanove podrške Dodiku postoje i nezvanične informacije da mađarski pripadnici snaga EUFOR-a tajno sarađuju sa srpskom stranom, što u konačnici samo dodatno potvrđuje i stavove nezavisnog zastupnika u parlamentu Mađarske.