Gost izdanja Klix Studija s Emelom Burdžović bio je premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić. U otvorenom razgovoru Nikšić je govorio o minimalnoj plati, odnosima unutar vladajuće državne koalicije, izazovima s kojima se suočava SDP, ali i ključnim odlukama koje je njegova Vlada donijela, kao i planovima za budućnost.

Jedna od centralnih tema razgovora bila je odluka o povećanju minimalne plate na 1.000 KM. Nikšić je istaknuo da je odluka donesena nakon pažljivog razmatranja i nije bila "na prečac".

"Odluka o minimalcu i povećanju na 1.000 KM bila je ispravna, posebno kada sagledamo širi kontekst i historiju takvih odluka. Svjesni smo problema odliva radne snage i želimo stvoriti poslovni ambijent u kojem će poslodavci moći osigurati bolje uslove za radnike. Naš plan je rasteretiti privredu i popraviti status radnika", rekao je Nikšić.

Premijer je naglasio da je Vlada u sklopu fiskalnih reformi radila na smanjenju doprinosa kako bi omogućila poslodavcima da povećaju primanja radnicima, a da pritom ne ugroze finansijsku održivost svojih firmi.

"Naša želja je bila da prvo osiguramo fiskalne intervencije koje su preduslov za daljnju fiskalnu reformu. Naš cilj je bio jasan - smanjiti troškove poslodavcima i poboljšati položaj radnika", istaknuo je Nikšić.

Međutim, premijer nije objasnio kojim je to tačno fiskalnim reformama radio na smanjenju doprinosa, jer jedina fiskalna intervencija u njegovom mandatu odnosi se na odluku o minimalnoj plati, zbog koje će poslodavci plaćati veće doprinose, a ne manje kako tvrdi premijer. Ako je cilj Vlade bio da smanji troškove poslodavcima, čini se da cilj nije postignut - njihovi troškovi su veći.

Govoreći o kritikama vezanim za ovu odluku, Nikšić je jasno podvukao razliku između poštenih poslodavaca i onih koji zloupotrebljavaju sistem.

"Imamo slučajeve firmi koje imaju milionske poslove s kantonalnim i federalnim budžetima, a isplaćuju radnicima 1.500 KM pa traže da im taj novac vrate u kešu. To je neprihvatljivo. Većina poslodavaca radi pošteno, ali postoje i oni koji varaju radnike i državu. Takve pojave ćemo sankcionisati", poručio je Nikšić.

Argument koji premijer navodi o nepoštenim poslodavcima je ponižavajući za nekoga ko je vlast u Federaciji BiH. Naime, ako premijer ima informacije da firma koja posluje s Vladom radi nepoštene stavri kakve je opisao zašto inspekcija nije kaznila takvu firmu, zašto je uopće Vlada radila sa takvom firmom, I najvažnije pitanje od svih - da li je Vlada prekinula ugovor sa takvom kompanijom.

Ipak, najvažnije od svega je, zašto Vlada kažnjava poštene poslodavce zbog nepoštenih. Zar ne postoji inspekcija koja utvrđuje šta je pravilno, a šta nije? Dakle, ne može se kažnjavati sve poslodavce zbog nekoliko onih koji su nepošteni. Treba kazniti nepoštene.

Nikšić tvrdi da bez saradnje radnika teško je dokazati takve zloupotrebe.

“Inspekcija ima ograničene kapacitete, ali radimo na jačanju mehanizama kontrole i smanjenju utaje poreza. Zakon o fiskalizaciji, koji ćemo implementirati do kraja februara, uvest će red na cijelom teritoriju Federacije. Utaja poreza bit će svedena na minimum, a poreske obveznike to neće dodatno koštati", najavio je Nikšić.

Govoreći o detaljima vezanim za rast plata iznad minimalca kazao je da će rast plata do 450 KM iznad minimalca bit će oslobođen plaćanja doprinosa.

“Upravni odbor poslodavaca predložio je taj iznos, i mi smo ga prihvatili. Ovo će vrijediti za prvih šest mjeseci, a cilj nam je stimulirati poslodavce da povećavaju primanja radnicima. Primjera radi, ako je radnik u novembru imao platu od 1.100 KM, a u januaru 1.400 KM, poslodavac neće morati platiti doprinose na tih dodatnih 300 KM", pojasnio je Nikšić.

Nikšić se osvrnuo i na planove za infrastrukturne projekte, ističući završetak autoputa do Doboja do kraja 2026. godine.

"Također, počet ćemo s kopanjem tunela Prenj, ali za realizaciju tog projekta trebat će pet do šest godina. Pruga kod Jablanice je spremna za probnu vožnju, što je veliki korak naprijed", kazao je Nikšić.

Na pitanje o eventualnoj reviziji odluke o neradnoj nedjelji, Nikšić je odgovorio da je to moguće, da je Vlada spremna razmotriti njenu primjenu i da nisu "bogom dani".

"Pratimo pozive i sugestije građana i poslodavaca. Nije greška razmotriti pozitivna iskustva drugih zemalja, poput Hrvatske", rekao je Nikšić.