Omiljena brza hrana u Njemačkoj, doner kebab, poskupljuje zbog visokih cijena energenata, ali i kulinarskih sastojaka, a ponegdje je premašio i cijenu od sedam eura. Prije ne tako mnogo godina ovaj se specijalitet u Berlinu mogao pronaći i za 3,5 eura, a u novije vrijeme, prije ruske invazije na Ukrajinu koja je uzdrmala svjetsku ekonomiju, cijena je jedva dosezala pet eura.

Iako turskih korijena, ova svjetski poznata varijanta döner kebaba nastala je u Njemačkoj, što objašnjava koliko ga njemački potrošači osjećaju svojim i koliko ih poskupljenje dotiče. Sada nije rijetkost platiti najmanje šest eura.

Kako tvrdi Udruženmje turskih proizvođača kebaba u Evropi (Atdid, njemački akronim), döner kebab je tek navršio pedesetu i rođen je u Berlinu. Turski imigrant Kadir Nurman je 1972. godine, vidjevši da mnogi Nijemci užurbano jedu na ulici, uzeo meso pečeno na roštilju (kebab) na veliki rotirajući ražanj (döner) i izrezao ga na tanke kriške i stavio ga u kruh kao sendvič. Nurman ga je prodavao na štandu brze hrane pokraj kolodvora Zoologischer Garten. Nešto kasnije dodao je povrće i bijeli umak, te je tako novi format zaživio u Njemačkoj za razliku od Turske gdje se tako pripremljeno meso na roštilju jelo na tanjuru.

Nurman je preminuo 2013. godine.

Drugi izvori izum pripisuju drugom turskom imigrantu, Nevzatu Salimu, koji na ima fotografije s kojima dokazuje da je još 1969. u bavarskom gradu Reutlingeru prodavao döner kebab. Prvi döner poštovao je turski običaj da se koristi janjeće meso, ali je bilo uobičajeno koristiti i teletinu ili govedinu, pa čak i perad poput puretine ili piletine.

Dodavanje paradajza, luka i krastavaca te trakica zelene salate, kupusa ili crvenog kupusa, zajedno s umakom od jogurta ili pikantnim bijelim umakom čine ga brzom hranom koja "ima sve" da utaži glad nasred ulice.

Popularnost döner kebaba u Njemačkoj je ogromna: svaki dan se pojede 50.000 tona kebaba, a postoji 16.000 štandova, od čega više od hiljadu u Berlinu.

Mnogim je Nijemcima ova ulična poslastica omiljena i najveća je konkurencija poznatom currywurstu (kobasicama s karijem) – još jednim berlinskim izumom – i s pomfritom s majonezom ili kečapom.

Cijena sočnog zalogaja raste ne samo zbog poskupljenja struje i plina nego i zbog poskupljenja sirovina, posebno brašna i suncokretovog ulja, ali i samog mesa, zbog rastuće inflacije proizašle iz ratne krize.

Prema savjetodavnom centru za potrošače (Verbraucherzentrale), došlo je do naglog skoka cijena hrane od septembra 2021. do septembra 2022. Cijena kruha i proizvoda od žitarica porasli su u prosjeku za 18,5%, a meso i ostali mesni proizvodi za 19,5%. Na cijene utiču i prevoz repromaterijala te povećanje minimalne plaće koja je 1. oktobra sa 10,45 eura bruto po satu skočila na 12 eura, što se odrazilo i na troškove osoblja.

"Zapravo bi doner kebab trebao koštati 7,30 eura", rekao je Gürsel Ülber, predsjednik udruženja proizvođača Atdid. Posebnu buru izazvala je odluka Tonbul Grill Kebab Hausa u Frankfurtu, da cijenu podigne na deset eura. Vlasnik, 40-godišnji Ugor Yumusakbas, ovo je povećanje na Facebooku opravdao skupljim općim uvjetima na tržištu mesa i sirovina.