Kantonalni sud u Sarajevu donio je 11. januara ove godine konačnu presudu koju je potpisala sutkinja Slavica Džaferović. Riječ je o sporu koji je Senija Milišić vodila protiv Instituta za historiju Sarajevskog univerziteta. Milišić je Institut tužila jer ju je smijenio s mjesta direktorice, a sada je Kantonalni sud pravosnažno utvrdio da je ta smjena obavljena nezakonito.
Naime, Institut za historiju razriješio je u maju 2018. godine Seniju Milišić prije vremena dužnosti direktora Instituta za historiju i ostavio je na mjestu višeg naučnog saradnika. Milišić je zbog toga tužila Institut, tvrdeći kako je sve izvedeno protuzakonito. U tužbi je navela, između ostalog, kako za spornu odluku nije glasala natpolovična većina od ukupnog broja članova Vijeća Instituta te da Vijeće nije pribavilo stručno mišljenje sekretara Instituta za historiju o zakonitosti donošenja odluke.
Da je nekome itekako bilo stalo da Milišić smijeni s mjesta direktora, vidi se iz načina na koji je smjena obavljena jer je svaki poduzeti korak u tom pravcu bio nezakonit. Sud je utvrdio da odluka o smjeni s mjesta direktorice nije imala ni obrazloženje ni pouku o pravnom lijeku. Zbog nedostatka obrazloženja, Kantonalni sud nije ni mogao ispitati zakonitost odluke, odnosno ne zna koji su dokazi izvedeni niti može provjeriti ukupan broj članova Vijeća, ne može se utvrditi da li je postojala natpolovična većina od ukupnog broja članova Vijeća da bi se uopće odlučivalo o prijevremenom razrješenju dužnosti.
Dalje, ne zna se ni kako je utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući i ocjenu dokaza, razloge zbog kojih nije uvažen neki od zahtjeva stranaka... Također, Sud je utvrdio, iz dva Rješenja Univerziteta u Sarajevu, da rektor Univerziteta nije imao zakonska ovlaštenja da donese rješenje o smjeni Milišić, a također je “stvorio konfuziju u sistemu rješavanja o pravima i pravnim interesima tužiteljice”.
Senija Milišić
Treba podsjetiti kako je ovo, u kratkom roku, druga presuda koju su protiv Instituta za historiju na sudu dobili njegovi uposlenici. U februaru prošle godine nekolicina uposlenika tužila je Institut kako bi im bila isplaćena razlika plaće po osnovu usklađivanja s bruto satnicom kao i uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, naknada za ishranu i naknada za korištenje godišnjeg odmora.
Sud je presudio da su u pravu pa je Institut za historiju Muhidinu Pelesiću morao isplatiti 9.851,03 maraka, Seniji Milišić 10.953,33 maraka, Igoru Miškoviću 9.540,51 maraka, Ognjenki Ištek 9.613,71 maraka i Ramizi Smajić 9.530,07 maraka. Također, Institut za historiju morao je platiti i troškove parničnog postupka u iznosu od 3.149 maraka. /N. H./
