Kako su Sjedinjene Države i Evropa osudile Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu, Saša Božić je odgovorio otvaranjem kafića "Putin" u bosanskom gradu Banjoj Luci, ukrasivši ga lutkom ruskog predsjednika - za stopu višim od Vladimira Putina u stvarnom životu.

Danas, kada je veći dio Evrope užasnut napadom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, Božić ima novi projekat: kompleks motela i restorana pod nazivom "Trampovo i Putinovo mjesto". Planira da ga otvori ovog ljeta.

Odavanje počasti Trampu i Putinu, rekao je Božić, nije političko – samo "marketinški trik" koji funkcioniše u Banjoj Luci. Od kolapsa komunizma u istočnoj Evropi 1989. godine, mnogi u gradu sa većinom etničkim Srbima i okolnom regionu su blagonaklono gledali na Rusiju i sa neprijateljstvom na naredbu koju su predvodili Amerikanci u Evropi koju, čini se, Tramp namjerava da promijeni.

Banja Luka je središte Republike Srpske, regiona Bosne i Hercegovine, pod kontrolom Srba koji je nastao etničkim čišćenjem u balkanskim ratovima ranih 1990-ih. To nasilje prije više od tri decenije uništilo je nadu da će propast komunizma otvoriti novu eru prosperiteta i harmonije. To je dalo rani predokus privlačnosti i destruktivne moći etnonacionalizma, sile koja se sada oživljava širom svijeta, piše New York Times.

U tom tekstu se navodi da "mnogi etnički Srbi su Rusiju, koja dijeli njihovu pravoslavnu vjeru, smatrali zaštitnicom od Zapada, koji je vojno intervenirao tokom rata 1992-95. kako bi pomogao muslimanskom stanovništvu Bosne i ponovo 1998. da bi slomio srpsku vlast na Kosovu".

Srbi unutar Srbije i van njenih granica u Bosni i dalje gaje gorka sećanja na NATO bombardovanje 1990-ih.

Povratak Trumpa

Sada mnogi smatraju da su se stvari promijenile povratkom predsjednika Trumpa.

- Trumpova Amerika je drugačija - rekao je Mladen Ivanić, bivši premijer bosanskohercegovačke srpske enklave, kako to opisuje NYT. Iako se protivi etnonacionalističkom rukovodstvu regiona, on se nada da će nova administracija u Washingtonu biti više naklonjena srpskim pitanjima. Ali on također vidi nemire ispred sebe.

- Sada živimo u novom svijetu u kojem je sve moguće, pa i sukob Amerike i Evrope - rekao je Ivanić.

- Nikad nisam mislio da je to moguće.

Dodao je da vjeruje da "Tramp nema interesa za Balkan", ali je njegovo rušenje dugogodišnjih pretpostavki o tome za šta se zalažu Sjedinjene Države "sve promijenilo".

Promjena je uznemirila bivše komunističke zemlje koje se, zahvalne na neprijateljstvu Washingtona prema Moskvi tokom Hladnog rata, smatraju lojalnim američkim saveznicima.

Vytautas Landsbergis, bivši lider Litvanije koji je vodio svoju baltičku naciju, tada još sovjetsku republiku, da proglasi nezavisnost 1990. godine, opisao je sukob Trumpa sa Zelenskim kao "grubu izdaju".

- Pozvali su gosta, pretukli ga, pljunuli i izbacili kroz vrata - rekao je Landsbergis.

- Ono što se dogodilo u Washingtonu je ispod nivoa koji "nikad prije nije viđen".

Lech Walesa, bivši sindikalni vođa Solidarnosti u Poljskoj i globalni simbol otpora tiraniji, pridružio se u ponedjeljak bivšim političkim zatvorenicima kako bi poslao pismo predsjedniku Trumpu u kojem se izražava "užas i gađenje" zbog njegovog odnosa prema Zelenskom, rekavši da ih to podsjeća na njihove susrete s moćnim zvaničnicima iz komunističkog doba.

Za one koji Sjedinjene Države vide kao siledžiju, a ne kao oslobodioca, izgledi da Washington okrene leđa starim istinama dočekani su s veseljem.

Milorad Dodik, borbeni lider Republike Srpske, željno peca u nemirnim vodama koje je uzburkao predsjednik Trump. Pohvalio je sukob Ovalnog ureda sa Zelenskim, koji je pokušavao da ispravi Trampove prikaze porijekla rata u Ukrajini, kao trijumf "istine" nad "bajkama".

Nadajući se da će se Washington okupiti na njegovu stranu protiv centralne vlasti Bosne u Sarajevu, Dodik je nedavno bio domaćin u Banjoj Luci Rudolphu W. Giulianiju, bivšem gradonačelniku New Yorka i bivšem Trumpovom advokatu. Giuliani je stigao neposredno prije nego što je bosanski sud osudio Dodika za kršenje odluka međunarodnog zvaničnika (visoki predstavnik) koji je nadgleda implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Tim sporazumom, koji je posredovala Clintonova administracija, okončan je više od tri godine "etničkog sukoba u Bosni i od tada se održava mir".

Dodik, koji je prigrlio Rusiju kao svog zaštitnika, sada traži pomoć od Washingtona. U pismu Giulianiju, on je napisao: "Vi i predsjednik Tramp bolje od ikoga razumijete nemilosrdnu prirodu duboke države i kolioko daleko idu u napadima na političke protivnike."

Dodikov kontakt sa Washingtonom

Posjeta nije prošla u potpunosti kako je planirano. Giuliani je Bosnu i Hercegovinu, zemlju od koje je Dodik u više navrata prijetio otcjepljenjem, predstavio kao prijeteće leglo islamskog ekstremizma i nosio je šešir u stilu MAGA s natpisom "Učinite Srpsku ponovo velikom". Ali on je nehotice uvrijedio svog domaćina nazivajući ga "Bosancem", etiketom koju Dodik koristi za muslimane, interpretira NYT u tekstu.

Dan nakon što je Giuliani prisustvovao skupu Dodikovih pristalica, etničkih Srba, vođa enklave je prošle sedmice u odsustvu osuđen na sarajevskom sudu na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje funkcije šest godina. Kaže da ne priznaje autoritet suda.

Dodikov kontakt sa Washingtonom, rekao je Damir Kapidžić, profesor FPN na Univerzitetu u Sarajevu, motiviran je njegovom željom da ostane van zatvora i da mu se ukinu američke sankcije.

- On je stjeran uza zid - rekao je i dodao: "Nada se da će mu neizvjesnost koju je Trump bacio u svijet pomoći."

Kapidžić je rekao da je ova neizvjesnost loša za klimavi poredak na Balkanu koji podržava Amerika, čija stabilnost zavisi od saradnje SAD sa evropskim zemljama.

Povratak u rat je, kako je rekao, vrlo malo verovatan - previše mladih ljudi u borbenoj dobi se preselilo u inostranstvo i nema velikih zaliha oružja, kao što je bilo kada se Jugoslavija raspala.

Ali, rekao je Kapidžić, Bosna riskira destabilizirajuću borbu za utjecaj između vanjskih sila, uključujući Rusiju, Kinu i Tursku, "ako Trumpova administracija odluči da se potpuno povuče od podrške multilateralizmu koji je okončao balkanske ratove".

Aleksandar Trifunović, glavni urednik banjalučkog portala Buka, složio se da je povratak nasilju iz 1990-ih malo vjerojatan, iako je bilo prijetnji sutkinji koja je presudila Dodiku.

Još više zabrinjava, rekao je, razotkrivanje normi koje su držale Bosnu na okupu kao državu, iako veoma nefunkcionalnu. Dodik je prošle sedmice obećao da će očistiti "izdajnike" - etničke Srbe koji su u njegovoj regiji radili za policiju i druge institucije pod kontrolom centralne vlasti u Sarajevu.

- Istaknut ćemo njihova imena gdje god možemo, u medijima i svuda -rekao je on i dosao: "Nećemo tolerisati izdaju".

Trifunović je rekao da je Dodika ohrabrila kampanja predsjednika Trumpa protiv "duboke države", posebno razgradnje USAID-a i optužba Elona Muska o  toj agenciji za pomoć - bez dokaza - kao o "zločinačkoj organizaciji".

- To je veoma opasno - rekao je Trifunović i dodao da nikada nije dobijao grantove od USAID-a, ali ga je Dodik optuživao da je dio grupe "kriminalaca" koji koriste američki novac "da unište Republiku Srpsku i Milorada Dodika".

Draško Stanivuković, opozicioni gradonačelnik Banje Luke, rekao je da se ne slaže sa Dodikom u mnogim stvarima, ali je podijelio nadu da će Trump pomoći etničkim Srbima da zaštite svoj identitet i teritoriju. "Svi ovdje navijamo za Trumpa", rekao je. "Svijetom su predugo vladale liberalne vrijednosti."

Tanja Topić, banjalučka politička komentatorica srpskog magazina, kaže da je sve agresivnije raspoloženje podsjeća na devedesete.

- Isti su otrovni narativi, isti ljudi, ali ovaj put, srećom, nema oružja -rekla je. Političari poput Dodika, dodala je, "ne vole pravila i klade se na na Trampa."