Nevjerojatna priča o Helen Keller: Od tame do svjetla

Helen Keller rodila se 27. juna 1880. godine u Tuscumbiji, Alabama, u obitelji kapetana Arthura H. Kellera i Kate Adams Keller. Kao dijete, Helen je bila zdrava i živahna, ali je u dobi od 19 mjeseci oboljela od bolesti koju su liječnici tada nazivali “akutna kongestija želuca i mozga”, a danas se vjeruje da su to bili šarlah ili meningitis. Ova bolest ostavila ju je slijepom i gluhom, što je za njezinu obitelj bio ogroman šok i izazov.

Unatoč ovim ogromnim preprekama Helenina obitelj nije odustala. Kada je imala šest godina, njezina majka pročitala je članak o uspjesima Laure Bridgman, druge slijepe i gluhe djevojke, i odlučila potražiti pomoć za svoju kćer. Obratili su se Alexanderu Grahamu Bellu, izumitelju telefona, koji je radio s gluhom djecom. Bell je preporučio obitelj Keller Institutu Perkins za slijepe u Bostonu, gdje su angažirali mladu učiteljicu Anne Sullivan.

Anne Sullivan, koja je i sama bila gotovo slijepa, stigla je u Helenin dom u martu 1887. godine. Anne je koristila inovativne metode kako bi pomogla Helen da nauči komunicirati. Počela je s prstima pisati riječi na Heleninu ruku, a prvi proboj dogodio se kada je Helen shvatila da riječi koje Anne piše predstavljaju predmete oko nje. Prva riječ koju je naučila bila je “voda”. Anne je držala Heleninu ruku pod vodom iz pumpe dok je na drugoj ruci pisala riječ “voda”. Taj trenutak bio je prekretnica u Heleninom životu.

Nakon ovog otkrića, Helen je brzo napredovala. Naučila je stotine riječi i počela čitati Brailleovo pismo. Anne je koristila različite metode kako bi Helen naučila govoriti, uključujući osjećanje vibracija glasnica i položaja jezika i usana. Helen je poslije naučila govoriti, iako je njezin govor bio teško razumljiv, ali je to nije spriječilo da komunicira s drugima.

Helenina želja za znanjem bila je nezasitna. Godine 1900. upisala je Radcliffe College gdje je diplomirala s odličnim uspjehom 1904. godine, postavši prva gluha i slijepa osoba koja je diplomirala na fakultetu. Toekom studija Helen je napisala svoju prvu knjigu Priča mog života objavljenu 1903. godine. Ova autobiografija postala je bestseler i inspirirala milione ljudi širom svijeta.

Helen Keller nije bila samo naučnica, već i aktivistica. Postala je poznata aktivistica za prava osoba s invaliditetom, kao i za ženska prava i socijalnu pravdu. Putovala je širom svijeta, držeći govore i prikupljajući sredstva za različite humanitarne svrhe. Bila je članica Američke socijalističke partije i zagovarala radnička prava, žensko pravo glasa i kontrolu rađanja. Također je bila članica Američke unije za građanske slobode (ACLU).

Helenina hrabrost, odlučnost i izuzetna postignuća pokazali su svijetu da se, uprkos velikim preprekama, mogu postići nevjerovatne stvari. Njezina priča podsjeća nas na snagu ljudskog duha i važnost upornosti i obrazovanja. Njezina postignuća dokaz su da bez obzira na prepreke možemo postići velike stvari ako vjerujemo u sebe i radimo naporno.

Naslijeđe Helen Keller

Aktivizam za prava osoba s invaliditetom: Helen Keller bila je pionir u borbi za prava osoba s invaliditetom. Njezina postignuća pokazala su svijetu da osobe s invaliditetom mogu postići velike stvari. Radila je s Američkom zakladom za slijepe (AFB) i pomogla u prikupljanju sredstava za podršku osobama s invaliditetom. Osnovala je fond od dva miliona dolara za AFB.

Politički aktivizam: Helen je bila strastvena zagovornica socijalne pravde. Bila je članica Socijalističke partije Amerike i zagovarala radnička prava, žensko pravo glasa i kontrolu rađanja. Također je bila jedna od osnivača Američke unije za građanske slobode (ACLU).

Pisanje i obrazovanje: Helen je napisala 14 knjiga i stotine eseja i govora na različite teme, uključujući prava osoba s invaliditetom, ženska prava i mir u svijetu. Njezina autobiografija Priča mog života postala je bestseler i inspirirala je mnoge ljude širom svijeta.

Promjena percepcije: Helen Keller pomogla je promijeniti percepciju osoba s invaliditetom. Njezina priča pokazala je da osobe s invaliditetom mogu biti obrazovane, produktivne i uspješne. Njezina hrabrost i odlučnost inspirirale su mnoge ljude da prevladaju svoje prepreke i teže ka postizanju svojih ciljeva.

Kulturni utjecaj: Helenina priča adaptirana je u brojne knjige, predstave i filmove, uključujući poznatu predstavu i film Čudotvorka (The Miracle Worker), koji prikazuju njezin odnos s učiteljicom Anne Sullivan. Njezina rodna kuća u Tuscumbiji, Alabama, pretvorena je u muzej i proglašena nacionalnim povijesnim spomenikom.

Globalni utjecaj: Helen Keller putovala je širom svijeta držeći govore i prikupljajući sredstva za različite humanitarne svrhe. Posjetila je više od 35 zemalja i susrela se s mnogim svjetskim liderima, uključujući Winstona Churchilla, Jawaharlala Nehrua i Dwighta D. Eisenhowera.

Helen Keller umrla je 1. juna 1968. godine, ali njezina ostavština živi i danas. Njezina priča inspirira ljude širom svijeta da prevladaju prepreke i teže ka postizanju svojih ciljeva. Helenina životna priča primjer je kako se upornošću, obrazovanjem i vjerom u sebe mogu postići nevjerojatni uspjesi.