Kada su planuli požari u Turskoj, Vlada Republike Turske stavila je u pogon sve resurse, što se vidi i kroz brojeve. Požari su počeli 28. jula i do dana pisanja ovog teksta ugašeno je ili je pod kontrolom 209 požara, i to na 47 različitih područja, a još je aktivno 13 požara. Više od 55 helikoptera, više od 15 protivpožarnih aviona, više od 850 cisternih za vodu, vatrogasci, policija, vojska, odnosno više je od pet hiljada ljudi na terenu.
Već od prvog dana postoje osnovane sumnje da požari u Turskoj nisu rezultat velikih vrućina niti slučajnost već da je riječ o podmetanju požara, i to od strane terorističke organizacije PKK, zbog čega su određene osobe i uhapšene, a neke privedene. Čak i da nije riječ o podmetanju, zasigurno je da se situaciju nakon požara pokušalo iskoristiti protiv Turske, odnosno trenutne vlasti pod vodstvom Recepa Tayyipa Erdoğana.
Prvog augusta u noćnim satima na društvenim mrežama počela je kampanja pod nazivom “Globalni poziv – pomoć Turskoj”. Kampanja je vođena isključivo na engleskom jeziku, uz podršku drugih stranih jezika. Ilustracije s pozivom da se pomogne Turskoj prvo su se pojavile na društvenoj mreži Instagramu, a zatim na Twitteru. Od prvog trenutka bilo je zanimljivo da se nije znalo ni ko je pokrenuo kampanju, kome, odnosno od koga se traži pomoć, niti kakva se tačno pomoć traži. Već te činjenice ukazivale su na to da je riječ o kampanji sasvim druge prirode, koja nema veze s običnim građanima Turske niti njihovim osjećajima.
Također, iako je u tom trenutku bilo nešto više od deset aktivnih požara u Turskoj, u kampanji se spominjalo da je aktivnih požara 60. Kampanja je na Twitteru za kratko vrijeme postala “trend topic” na svjetskoj listi, odnosno tema o kojoj se najviše pisalo. Naprvu, izgledalo je kao da građani Turske zaista u velikom broju osjećaju nesigurnost prema svojoj državi te traže pomoć od drugih. Međutim, pozadina je bila sasvim drugačija.
Nakon samo nekoliko dana bilo je jasno da je riječ o manipulaciji, odnosno kampanji čiji je cilj bio prikazati Tursku kao nemoćnu, slabu, nesigurnu, nesposobnu te nespremnu državu u kojoj građani preklinju za pomoć. Turski novinar Ersin Çelik objavio je i detalje koji pokazuju o koliko je ozbiljno organiziranoj kampanji riječ. Detalji govore da iza kampanje ne stoje građani koji su nezadovoljni trenutnom Vladom, već je riječ o mnogo većim silama. Ako se vratimo na sami početak kampanje, 1. augusta u 23:30 sati bilo je 311 hiljada tvitova s tagom #helpturkey, a već sat kasnije 918 hiljada tvitova. Ubrzo nakon toga, ova je tema ušla i na svjetsku listu tema na Twitteru. Do 2:30 sati broj napisanih tvitova na ovu temu prešao je čak dva miliona.
Šta to znači? Kako pojašnjava i novinar Çelik, to znači da je za tri sata u jednoj minuti pisano više od 11 hiljada tvitova. Zamislimo samo u minuti više od 11 hiljada tvitova. Kakva samo organizacija na društvenim mrežama treba biti da se u tako kasnim satima za minutu piše toliki broj tvitova?!
Osim toga, prema analizi analitičara društvenih mreža Marca Owena Jonesa, jasno je da je većina tvitova pisana s lažnih profila, odnosno od takozvanih botova. Prema detaljima koje ističe Jones, mnogi profili koji su učestvovali u ovoj kampanji poslije su izbrisali tvitove o molbi za pomoć Turskoj, a neki su čak izbrisali i profil ili izmijenili ime profila. Jedna od čudnih stvari koje Jones ističe jeste da pomenuti tvitovi nisu retvitani, odnosno dijeljeni, već je korištena tehnika copy – paste (kopiraj – zalijepi), te se Jones pita ko je ljudima rekao da koriste copy – paste tehniku. Umjesto da samo dijele već napisan tvit, ljudi su većinom kopirali identičan tekst i tako postavljali na svoje profile.
Osim teksta na engleskom, u kojem se navodi da Turska treba pomoć u požarima, također su bili identični tvitovi “pomozite Turskoj” prevedeni na više stranih jezika, te su kao takvi dijeljeni. Nakon što se pomoću lažnih profila kampanja proširila, određeni broj i poznatih tviteraša u Turskoj, među kojima je bilo i glumaca, pjevača i slično, također su dijelili pomenute tvitove. Većina je njih to radila u neznanju, odnosno ne istražujući pozadinu tih tvitova, misleći da čine nešto dobro za svoju državu. Međutim, već u jutarnjim satima Twitter je ovaj tag, odnosno temu ocijenio kao spam, to jeste lažnu, te izbrisao.
Šef direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske Fahrettin Altun kazao je da je svaka dobronamjerna pomoć dio nacionalnog jedinstva, ali da pomenuta kampanja, pokrenuta iz inostranstva i jednog centra, nosi ideološke motive, te da ima cilj da oslabi tursku državu kao i jedinstvo nacije.
Još se ne zna ko stoji iza same kampanje ali je sigurno da je ozbiljno organizirana od nekih trećih sila, i to, kao što kaže Altun, u cilju prikazivanja Turske kao nemoćne, te stvaranja razdora između naroda i države, odnosno nepovjerenja građana prema državi. Ovo je još jedan primjer kakve se sve “prljave” političke igre i dalje vode protiv Turske, i to u toj mjeri da se pokušava iskoristiti čak i nesreća kao što su posljednji požari s kojima se Turska bori.
Također, ovo je i primjer koliko su društvene mreže bitne čak i u politici, te u kojoj se mjeri sve koriste kao političko “oružje”. Upravo zbog toga je i bitno aktivno djelovati kroz društvene mreže, te uvijek biti spreman odgovoriti na slične krizne situacije. Upravo zbog brze reakcije turskih institucija kao i korisnika Twittera, pomenuta kampanja prepoznata je kao manipulativna, te na samom kraju nije došla do željenog cilja, već su građani odgovorili protukampanjom pod nazivom “Strong Turkey” (“Snažna Turska”).