Nezaposlenost u Rusiji blizu je najvišoj brojci u zemlji od raspada Sovjetskog Saveza. Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je odgovor Zapada, između ostalog i ekonomske sankcije toj zemlji pod vodstvom Vladimira Putina. Isto tako, Evropa se pokušava riješiti ovisnosti o ruskom plinu i svemu što je vezano uz tu zemlju. Nakon svega toga već se osjećaju učinci “izolacije Rusije”.

Krajem februara nezaposlenost u zemlji bila je blizu minimalnih vrijednosti i iznosila je nešto više od tri miliona. No, prognoze su se drastično promijenile nakon ruske agresije na Ukrajinu. Tako će do kraja 2022. nezaposlenost u Rusiji dosegnuti najmanje 9%, rekao je čelnik Odbora za finansije, poreznu i carinsku politiku Daniil Getmantsev.

Podaci Ruskog centra za strateška istraživanja pokazuju da je najmanje dva miliona radnih mjesta ozbiljno ugroženo ove godine i da su u opasnosti, a prema podacima Ministarstva rada zemlje, samo u posljednjoj sedmici marta 100.000 radnika dobiklo je otkaz i ostalo bez prava na otpremninu.

Jedan od glavnih razloga je to što je više od 400 stranih kompanija već povuklo svoju imovinu iz zemlje agresora. Mnogi od njih imali su veliki broj zaposlenika koji su otpušteni zbog ekonomskih poteškoća s kojima će se susresti. Također, iako moskovska vlada nacionalizira imovinu, njihove zalihe će se brže povlačiti.

Sankcije Rusiji izazvale su povećanje stope za 20 posto i pad rublje za 30 posto. Isto tako, mnoge firme će smanjiti plaće ili će angažirati svoje radnike na nepuno radno vrijeme. Broj slobodnih radnih mjesta u martu smanjen je za 20% u odnosu na prethodni mjesec, a najveći pad zabilježen je u glavnom gradu Moskvi i Sankt Peterburgu.

U međuvremenu, posljedice sankcija osjećaju građani koji počinju gomilati zalihe hrane. Rusi troše oko 40 posto više svojih prihoda na hranu, dvostruko više nego prije rata. Vrlo različita brojka od prosjeka Evropske unije koja na hranu troši oko 12% svojih prihoda.

Podaci iz Moskve pokazuju da je godišnja inflacija hrane od 1. aprila dosegla 18,7 posto. Na temelju toga ruska vlada razmatra reguliranje cijena hrane, lijekova i drugih dobara te je privremeno zabranila izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda. Iako su ove mjere imale određeni uticaj na ograničavanje potrošačke inflacije, još uvijek se očekuje da će dosegnuti 23,7% ove godine, što je najviši nivo od 1999. godine.

“Ljudi odgađaju planove poput odlaska na fakultet ili kupnje kuće. Oni štede u slučaju da izgube posao, u slučaju smrti", rekao je Oleg Kobyakov iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda te dodao da se mnoga ruska domaćinstva okreću "strategijama suočavanja s krizom" .

U međuvremenu, Putin je ukazao na mogućnost povećanja domaće potrošnje ruske nafte, plina i ugljena, kao i na otvaranje novih izvoznih tržišta kao alternativu sankcijama koje su uvele Evropska unija i druge zemlje, koje nastoje smanjiti energetsku ovisnost od Moskve.

Putin je priznao da se i Rusija suočava s problemima, iako smatra da situacija olakšava Moskvi otvaranje izvoza na nova tržišta. "Možemo povećati njihovu potrošnju (plina, nafte i ugljena) na domaćem tržištu, potaknuti preradu sirovina i povećati opskrbu energentima u drugim regijama svijeta gdje su zaista potrebni", rekao je.