Najmlađa organizirana Islamska zajednica Bošnjaka u dijaspori jeste ona koja je prije nešto više od godinu osnovana u Italiji. Iako su Bošnjaci u ovoj zemlji još 2010. godine počeli s organiziranjem Islamske zajednice i džemata, formalno-pravne aktivnosti ozvaničene su tri mjeseca prije početka pandemije korona virusa, koja je u sjevernom dijelu Italije ostavila razorne posljedice. Na čelu Islamske zajednice Bošnjaka Italije jeste Nermin Fazlagić, Sarajlija koji govori čak deset stranih jezika. Osim u okviru Islamske zajednice, Fazlagić je aktivan i u nekoliko udruženja, a značajno je napomenuti da sve aktivnosti provodi na volonterskoj osnovi.
STAV: Prije nešto više od godinu Bošnjaci u Italiji su i zvanično oformili Islamsku zajednicu Bošnjaka. Koliko aktivnih džemata broji vaša zajednica i koji su to projekti na koje ste se bazirali tokom prve godine zvaničnog postojanja?
FAZLAGIĆ: Islamska zajednica Bošnjaka u Italiji (IZBI) formirana je 30. novembra 2010. u gradu Gaglianico, koji pripada općini Biella, na sjeverozapadu Italije, u prostorijama Džemata Biella. Na svečanoj ceremoniji osnivanja su bili prisutni predstavnici tri džemata: Džemat Biella, Džemat Ital-Bosna iz regije Valle Camonica i Džemat NUR iz Verone. Predstavnici ova tri džemata ušli su u izvršni odbor krovne organizacije za Italiju, time što će svaki budući džemat koji bude htio pristupiti ovom projektu isto tako imati pravo na svoje predstavnike u krovnoj organizaciji. Vrijedno spomena je to što je odlučeno da sjedište Džemata Biella bude ujedno i sjedište krovne organizacije na nivou Italije, to jeste Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji (IZBI). Planova je zaista bilo mnogo, bile su pripremljene aktivnosti, dovođenje predavača iz Bosne, međutim, nakon samo tri mjeseca od zvaničnog stvaranja zajednice, zadesila nas je ova pandemija. U tom smislu, sve aktivnosti koje smo bili pripremili su stavljene na čekanju, međutim, postavila se tu dilema: kako da jedna zajednica koja se upravo treba afirmirati i iskoristiti maksimalno ovaj početni period euforije i želje za radom uopće radi ? Koja je svrha jedne zajednice koja ne može ni da ima aktivnosti ? U tom smislu smo znali odgovoriti veoma racionalno na novi izazov i, umjesto da zamrznemo sve ili da jednostavno odustanemo, samo smo promijenili način rada i usmjerili naše snage na virtualni svijet. Mekteb je postao online mekteb, predavanja s gostima iz Bosne su postala Zoom predavanja, čak i izvođenje ilahija i kasida su se pomjerila na Zoom. U tom smislu, mislimo da je ta odluka bila pun pogodak jer, kako su ljudi još masovnije trošili svoje vrijeme na internetu tokom pandemije, možda smo tim potezom uspjeli pristići i do većeg broja ljudi! Jedan faktor koji nam je sigurno dao puno nade je što se broj djece u mektebima čak povećao tokom online nastave, što je znak da, ako je naša zajednica preživjela ovaj izazov, ako je znala položiti ovako težak ispit, ne postoji više ništa što će je moći zaustaviti ubuduće.
STAV: Prije nekoliko sedmica Islamska zajednica Bošnjaka u Italiji dobila je v. d. glavnog imama. Specifično je da je ovo prvi imam koji odobren od države Italije. Šta to znači za bošnjačku zajednicu u Italiji i općenito muslimane u ovoj zemlji?
FAZLAGIĆ: Možda je činjenica koju ste upravo naveli i značajnija činjenica od samog osnivanja zajednice u Italiji. Da bi naši čitaoci shvatili zašto je to toliko važno, dozvolite da vam predstavim ukratko sliku o institucionalnom predstavljanju islama u Italiji: prvo, u Italiji ne postoji zakon koji tretira islam zasebno kao vjeru, što nije slučaj npr. s katoličkom crkvom ili s jevrejskom zajednicom. U principu je u Italiji ispovijedanje islama legalno zbog općeg zakona o slobodi ispovijedanja vjere, ali tu završava njegovo zakonsko reguliranje. To ima više posljedica, ona pozitivna je to da su sve islamske zajednice i organizacije zaista autonomne u svom radu bez ikakvog miješanja od strane Vlade ili politike, ali s druge strane, ta „siva zona“ onemogućava bilo koje daljnje institucionalno jačanje muslimanskih zajednica. Da navedem konkretan primjer, svaka „priznata“ vjerska zajednica ima pravo da dobiva subvencije od države i povratak poreza, međutim, zbog nedostatka formalnog priznanja islama, muslimanske zajednice ne mogu uživati te pogodnosti koje druge zajednice imaju. U principu ste do sada imali četiri velike islamske organizacije koje su u manjoj ili većoj mjeri priznate od strane Vlade kao društveni faktor, npr. tokom pandemije je potpisan od strane Vlade protokol o reguliranju djelovanja džamija s ove četiri organizacije. I sad odjednom se pojavila jedna islamska organizacija koja, za razliku od drugih, ima jasnu internu strukturu, jasnu hijerarhiju, svoje obrazovne ustanove i, povrh svega, koja je autohtono evropska. Zajednica koja do sada u Italiji ima samo jedan svoj objekat gdje se obavljaju vjerske aktivnosti, a čiji je vjerski predstavnik jedini došao u Italiji s dokumentima za vjerske službenike. Ova vijest je odjeknula u svim krugovima u Italiji koji se bave islamom i sama ta činjenica je od jedne malobrojne, skoro beznačajne tek oformljene zajednice napravila od nas ozbiljan faktor u islamskim krugovima Italije. Počeli smo dobivati pitanja od drugih islamskih organizacija koje se nalaze na italijanskom tlu već desetljećima, koje broje svoje članstvo u desecima hiljada ljudi, kako smo mi, Bošnjaci, uspjeli u onome što oni desetljećima nisu? Jer ostali imami koji imame u drugim zajednicama nemaju nikakvo priznanje kao vjerski službenici od države, u principu su oni po zakonu „volonteri“ građanskih udruženja koji se bave vjerom. Mislim da je to jedan ogroman pokazatelj snage naše Islamske zajednice u BiH, koliko je ona priznata institucija u Evropi i svijetu, da je ona i samo ona u Italiji u kratkom vremenu i s veoma skromnom infrastrukturom na terenu uspjela da napravi jedan historijski presedan što se din-islama tiče. Kako će se dalje razvijati ova priča, to zavisi isključivo od nas samih.
STAV: Koliko trenutno ima Bošnjaka u Italiji i na koji su način organizirani osim putem džemata?
FAZLAGIĆ: Na osnovu nezvaničnih podataka, vjerujemo da ima oko 20-30 hiljada Bošnjaka u Italiji, koji prvenstveno žive na sjeveru Italije, koji je ujedno i ekonomski razvijeniji dio Italije. Na našu veliku žalost, organiziranost je sve do sada bila poražavajuća, u smislu da su udruženja koja su se bavila Bosnom i Bošnjacima malobrojna, nepovezana, lokalnog karaktera i, povrh svega, aktivnosti su im ograničene na organiziranje zabava muzičko-narodnog karaktera. U tom smislu, udruženja koja se aktivno bave promoviranjem bošnjačke i bosanske historije i kulture su veoma rijetka, možda je najbolji pokazatelj to što, koliko je meni poznato, jedino udruženje u čitavoj Italiji koje ima sekciju folklornih plesova i koje uči svoje mlade sevdalinkama jeste Udruženje „Stećak“ u Veroni. To je veoma poražavajući faktor, jer u svim zemljama s kojima Italija graniči, poput Švicarske, Austrije i Slovenije, Bošnjaci su mnogo bolje organizirani. Bez imalo uveličavanja, Islamska zajednica Bošnjaka u Italiji je jedina institucija u pravom smislu riječi Bošnjaka u Italiji koja može da predstavlja bošnjačke interese.
STAV: Da li su Bošnjaci zbog činjenice da su evropski muslimani bolje integrirani u italijansko društvo?
FAZLAGIĆ: Definitivno mislim da je naš izgled ono što nam umnogome olakšava integraciju u italijansko društvo. Navest ću interesantnu činjenicu, kad smo obilježili godišnjicu bitke na Monte Meletti, gdje je učestvovala Bošnjačka regimenta u sklopu Austrougarske vojske tokom Prvog svjetskog rata protiv Italijana, bili su vojni, vjerski predstavnici kao i predstavnici vlasti Italije, Austrije i BiH. Bila je i delegacija Rijaseta IZ u BiH, koja je pred svim prisutnim proučila dovu za šehide. I predstavnici vlasti tog mjesta gdje se Monti Melette nalaze su iz desničarske stranke koja je poznata po svojim ksenofobičnim pa i islamofobnim stavovima, međutim, nisu imali ni riječ prigovora na prisustvo IZ u BiH toj ceremoniji. U tom smislu, stječe se dojam da islam ne predstavlja problem ni desničarskim krugovima kad vide da ga ispovijedaju Evropljani koji njeguju svoju evropsku tradiciju. Druga nikako mala činjenica jeste da Bošnjaci zaista nemaju nikakvu negativnu stigmu. Vjerovatno zbog naše malobrojnosti, nikad se u Italiji nije pričalo u javnosti o Bošnjacima u negativnom smislu i zaista riječ Bosna ili Bošnjaci se najviše spominju u kontekstu agresije na Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina. U tom periodu su zaista veze između Bosne i Hercegovine i Italije bile na visokom nivou i još je mnogo ljudi na visokim pozicijama u Italiji koji ne zaboravljaju našu patnju. Treći faktor koji mislim da je bio presudan jeste to što smo od samog početka uspostavljanja naših vjerskih aktivnosti u Italiji, u sva tri džemata, nastojali da pozovemo da prisustvuju predstavnici katoličke crkve, koji su se uvijek rado odazivali našim pozivima. Mislim da je ta otvorenost nešto što ih je možda iznenadilo u pozitivnom smislu, gdje su shvatili da je islam u našoj tradiciji inspiracija za otvorenost prema drugima i ono što je oblikovalo komšijske odnose u historiji Bosne i Hercegovine. Ukratko, uživamo značajan ugled, sad je samo na nama da ga iskoristimo!
STAV: Bosna i Hercegovina i Italija imaju tradiciju izrazito dobrih diplomatskih odnosa. Na koji se način saradnja između ove dvije države može u narednom periodu unaprijediti?
FAZLAGIĆ: Mogućnosti su neograničene i vjerovatno ste tokom ovog intervjua uočili koliko potcrtavam da sve ovo zavisi od nas samih, jer to jeste tako, jer niti jedan drugi muslimanski narod nije ostavio ovoliki trag u Italiji. Navest ću vam jedan konkretan primjer: na Facebook gostovanju na stranici IZBI-a profesorica Univerziteta Ca' Foscari u Veneciji Vera Costantini nam je otkrila da je postojala džamija u Veneciji sagrađena tokom 17. stoljeća, prva izvan darul-islama koju su sagradili bošnjački trgovci! Znači prva džamija ikad sagrađena izvan darul-islama, prva džamija u Italiji nakon arapskog osvajanja Sicilije, i nju su izgradili Bošnjaci. Već sam prije spomenuo i te historijske veze iz Prvog svjetskog rata. Jednostavno su Bošnjaci geografski najbliži muslimanski narod Italiji i tokom historije Italije Bošnjaci su ustvari bili sinonimi za muslimane jer su vrata Osmanskog Carstva išla preko Bosne. U tom smislu je bitno i spomenuti da u Italiji nema većeg prisustva turske dijaspore pa bi se Bošnjaci mogli postaviti kao prirodni partneri u svim krugovima vezanim za osmanlijske studije.
STAV: Ramazanski bajram jedan je od dva najvažnija vjerska praznika muslimana. Na koji način Bošnjaci u Italiji obilježavaju ovaj praznik koji već drugu godinu dočekujemo u vanrednim okolnostima izazvanim pandemijom virusa korona?
FAZLAGIĆ: Ramazanski bajram će biti dočekan onako kako dolikuje tom događaju jedino u Džematu Biella, koji trenutno jedini posjeduje džematske prostorije i koji ima izvanrednu saradnju s gradskim vlastima. Na osnovu saradnje koja se razvila tokom godina, u Bielli su veoma dobro upoznati s radom našeg džemata i bez problema dobijaju sve potrebne dozvole za rad u granicama zakona. Uz pridržavanje distance, uz obavezno nošenje maski, barem u sjedištu IZBI-a će naše džematlije moći osjetiti onu atmosferu iz Bosne i Hercegovine koja svim ljudima u dijaspori nedostaje!
